Autorica: Antonia Sikavica Joler
U mjesecu posvećenome pisanoj riječi pod ovogodišnjim motom „Čitam sto na sat“ trag je 3. studenoga u 18 sati vodio do Knjižnice Vjekoslava Majera u Zapruđu, koja već tradicionalno održava svoje mjesečne književne tribine s Majom Hrgović i ugošćuje mnoga poznata književna imena.
Urednica izdanja romana Nataša Pejić istaknula je da je njemačku čitateljsku publiku zahvatila prava „krimi-groznica“ unatoč planetarnome uspjehu američkih krimića, koje su u posljednjemu desetljeću s književne scene istisnuli popularni Skandinavci: Šveđanin S. Larsson, Norvežanin J. Nesbo i Danac J. Adler Olsen. Oni pišu u tradiciji najboljih britanskih krimića još od Sherlocka Holmesa gradeći originalne likove s pričom socijalnoga karaktera čime se suprotstavljaju američkim mačo-tipovima.
Na njemačku književnu scenu sve više stupaju žene poput Charlotte Link i današnje „gošće“ Elisabeth Herrmann. Dalibor Joler istaknuo je posebnu privrženost ove autorice hrvatskoj iseljeničkoj zajednici, koju je mimo svih predrasuda o Hrvatima u Njemačkoj, prikazala izrazito afirmativno – u samo jednome romanu na čak četrdeset mjesta upotrijebila je riječ „hrvatski“ upoznavši Nijemce s našom kulturom i običajima. I samo ime glavne policijske istražiteljice Sanele Beara u svijesti jednoga Nijemca asocira na naziv – margarina. No, ona je inteligentna istražiteljica s klasično „glupljim i napornim šefom“, izbjegla u Njemačku s vihorom Domovinskoga rata, ali ona je školovana i obrazovana (kao i ostali likovi Hrvata u romanima).
U svome špijunskom trileru o mračnoj prošlosti Istočne Njemačke Herrmannica prikazuje i lik ženskoga „čistača“ (cleaner), osobe koja postaje moderan tip lika suvremenoga kriminalističkog romana, kako je istaknula Nataša Pejić. Problematizirajući sveprisutnu distinkciju takozvanoga „ženskog pisma“ u odnosu na ono muško, Dalibor Joler istaknuo je upravo nijanse njihovih razlika. U oblikovanju ženskih detektivskih likova, uostalom, još od prvoga ženskog pera – slavne Agathe Christie, izostavljena je brutalnost i akcija (tučnjave, jurnjava…), što je nadograđeno psihološkim i istraživačkim pristupom rješavanju problema te suptilnijom izgradnjom ljubavnih, uglavnom neostvarenih, odnosa. Prevodeći planetarno popularnoga Nesboa i ekraniziranu Herrmannicu, ova teza svakako je uočljiva, zaključuje Dalibor Joler.
Poseban šarm manifestaciji Mjeseca knjige doprinijeli su i učenici I. gimnazije – glumci i predstavljači književnih djela Elisabeth Herrmann, koje je s posebnim veseljem u goste pozvala ravnateljica Knjižnice Vjekoslava Majera Nada Rončević priredivši za njih i posebne poklone – enciklopedijska i monografska izdanja knjiga po izboru, što je učenike oduševilo. Vrlo dojmljivom scenskom dramatizacijom ulomka iz romana „Sablast u snijegu“ pod mentorstvom profesorice Antonije Sikavica Joler učenici Lena Medar i Gabriel Andrej Likić oživjeli su napetost ovoga romana, a Iva Miličević pripremila je ulomak iz romana „Svjedok pokojnih“ u originalu na njemačkome jeziku pod mentorstvom profesorice Tatjane Banožić.
Dojmljivom interpretacijom složene psihološke situacije unutar obitelji učenici su zainteresirali vjernu novozagrebačku „odraslu“ publiku afirmirajući one vrijednosti koje I. gimnazija promiče, a to su kreativnost i kultura duha. Zajedno s Lanom Bogović učenici su publici približili riječi pogovora Elisabeth Herrmann upućene vjernim čitateljima u Hrvatskoj kao i autoričinu zahvalu nakladničkoj kući „Znanje“ koja izdaje njezine romane popularizirajući time njemački krimić na hrvatskome čitateljskom tržištu.
Glavna urednica „Znanja“ Silvia Sinković u svome obraćanju publici na tribini najavila je još novih njemačkih „ženskih“ krimića, a ravnateljica Knjižnice Nada Rončević u završnoj riječi problematizirala je pitanje razlika u prevođenju takozvane visoke i trivijalne književnosti. S obzirom na prevoditeljsko iskustvo s njemačkim nobelovcima poput Hermanna Hessea i Heinricha Bölla Dalibor Joler istaknuo je kako se ta dva tipa književnosti zapravo ne mogu uspoređivati jer svaki sadrži svoje kanone i stil.
Posebnu draž završetku ove književne svečanosti dala je nagradna igra namijenjena učenicima I. gimnazije u publici, kojima su dodijeljene tri knjige „Znanja“ povijesne tematike, a brzi odgovori posvjedočili su da su učenici budno pratili izlaganje predstavljača da bi nakon tribine nastavili druženje na domjenku u iznimno ugodnoj, domaćinskoj atmosferi koju je pružila Knjižnica Vjekoslava Majera u Zapruđu.