Preporuke za čitanje!

Nakon kraće stanke, donosimo tri preporuke za čitanje iz pera Arijane Herceg Mićanović: nešto fikcije, nešto popularnoznanstvene fakcije, puno atmosfere i pokoja pikanterija, u svakom slučaju pregršt materijala za intelektualni rast.

Preporuke su izvorno objavljene u radijskoj emisiji Što čitati tijekom vikenda? Continue reading

Najave noviteta u 2017. na blogu Čitaj knjigu

knjige2017.jpg

Što ćemo čitati u 2017. u Hrvatskoj? Knjiški karusel se vrti, vrti……..:

Kao knjigoljupka volim početak godine upravo zbog najave noviteta koji će se pojaviti na policama knjižara u ovoj godini. Volim znati što me očekuje i čemu se trebam posebno veseliti. (…)

Najave očekivanih noviteta u 2017. pročitajte na blogu Alis Marić Čitaj knjigu.

Osvrt Morane Mazor

selo-total

Autorica: Morana Mazor, blog Knjige, knjige, knjigice

Louise Miller: Slatke tajne života na selu

Kaže se da ne treba suditi knjigu po koricama…ali, isto se kaže i da iznimke potvrđuju pravila pa, ako uzmemo u obzir te dvije izreke onda je ova knjiga iznimka koja potvrđuje pravilo jer je prilično lako možemo prosuditi po koricama tj. naslovnici.

Continue reading

Preporuka 10 x 10: 100 naslova za tjedne pred vama

books-1204029_960_720

Gradska knjižnica Rijeka daje preporuke za velike i male. 100 komada za ovu jesen, za sve gušte i prilike! Nešto za djecu – imamo. Nešto za veliku djecu – imamo. Nešto za željne ljubavi – imamo. Nešto za zaljubljene u povijest – imamo. Uživajte i izaberite nešto za sebe.  Što čitati u ovim jesenskim danima otkrijte na jednim klikom na http://gkr.hr

Preporuka predsjednika zadarskog Ogranka HČD-a

Što čitati? Preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

ROMANI ZA MLADE

1.       John Green (Greška u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.       Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.       Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.       Serije danas traženih distopijskih romana za sve ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint (James Dashner), Različita (Veronica Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite Condie).  Spominjući distopijske i znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga  žanra, evergreene Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.       Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski filmovi pedesetih.

2.       Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.       Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.       Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.       Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.       Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.       Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.       Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.       Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i autora).

2.       Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv besmislenog režima).

3.       Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.       Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.       J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.       Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.       Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.       Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell, Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira, tu su:

1.       David Foenkinos – Delikatnost

2.       Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.       Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.       Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem čitatelju).

2.       Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.       Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.       Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.       G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.       Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani  kao dječja literatura, što je vjerojatno uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.       Spaghetti brothers –  strip u šest dijelova, koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.       Sam samcat – strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.       Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo.

 

U cjelosti pročitajte tekst na : http://m.ezadar.hr

Čitateljske radionice Crna kutija

Udruga Blaberon u suradnji s Knjižnicom Medveščak već treću godinu organizira čitateljske radionice Crna kutija.

Uvodni susret u novoj sezoni 2016./17. održat će se u srijedu 19. 10. 2016. u 18 sati.

Ako volite čitati i kritički komentirati pročitano, a nemate s kime podijeliti svoje dojmove, ako tražite zanimljiv način provođenja slobodnog vremena, pridružite nam se!

Radionice se održavaju jednom mjesečno s početkom u 18 sati, a namijenjene su odraslim čitateljima.

Radionice vodi Marija Ott Franolić (marijaott@gmail.com) uz zdušnu pomoć knjižničarke  Tamare Kekez.

Više informacija na stranici Knjižnice Medveščak (KGZ).

Čitali smo: Continue reading