Noviteti u izdanju Nakladničke kuće Sipar

Nakladnička kuća Sipar predstavlja 7 novih slikovnica i roman za djecu.

Sipar je nakladnička kuća sa stotinjak knjiga i slikovnica, usmjerenih razvoju svijesti, osobnom i duhovnom napretku te raznolikom promišljanju svijeta, a dobitnica je i Nagrade Grigor Vitez za kontinuiranu produkciju slikovnica s domaćim umjetnicima-ilustratorima.

Što je novo provjerite na poveznici: http://sipar.hr/SW-master/

Što pročitati tijekom vikenda…? Iliti Preporuke za ljeto 2018.

Marija Ott Franolić, voditeljica čitateljskih radionica u knjižnicama Medveščak i Ivana Gorana Kovačića (KGZ),  za ljeto 2018. preporuča za čitanje sljedeća tri naslova: Meke granice Stanislave Nikolić Aras, Knjiga o groblju Samko Tale i Nevidljiva žena i druge priče Slavenke Drakulić.

[Tekstovi će biti objavljeni na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji Dobro jutro  7. srpnja, 14. srpnja i 28. srpnja 2018. Zahvaljujemo autorici i urednici emisije na dopuštenju za raniju objavu.]

***

STANISLAVA NIKOLIĆ ARAS: MEKE GRANICE

Nakon nekoliko zbirki pjesama, u Mekim granicama, zbirki priča u izdanju Algoritma, autorica Stanislava Nikolić Aras i u proznom je obliku pokazala da je zapravo pjesnikinja, jer u fokusu joj je poetsko oblikovanje svakodnevice. Metaforički bogatim i slikovitim izražajem ispričala je priče o nizu svakodnevnih, životnih situacija, zapravo nasumičnih trenutaka, i to trenutaka u životima onih poniženih i uvrijeđenih. Likovi koji defiliraju ovom zbirkom marginalizirani su ljudi – individualci izgubljeni, čak izluđeni

Preporuke za čitanje!

Nakon kraće stanke, donosimo tri preporuke za čitanje iz pera Arijane Herceg Mićanović: nešto fikcije, nešto popularnoznanstvene fakcije, puno atmosfere i pokoja pikanterija, u svakom slučaju pregršt materijala za intelektualni rast.

Preporuke su izvorno objavljene u radijskoj emisiji Što čitati tijekom vikenda?

Najave noviteta u 2017. na blogu Čitaj knjigu

Što ćemo čitati u 2017. u Hrvatskoj? Knjiški karusel se vrti, vrti……..:

Kao knjigoljupka volim početak godine upravo zbog najave noviteta koji će se pojaviti na policama knjižara u ovoj godini. Volim znati što me očekuje i čemu se trebam posebno veseliti. (…)

Najave očekivanih noviteta u 2017. pročitajte na blogu Alis Marić Čitaj knjigu.

Prijedlozi blagdanskog štiva…

Marija Ott Franolić predlaže za čitanje tri izvanredna djela ženskih autorica i različitih žanrova. Eto preporuke za čitanje tijekom ovih blagdana…

Osvrt Morane Mazor

Autorica: Morana Mazor, blog Knjige, knjige, knjigice

Louise Miller: Slatke tajne života na selu

Kaže se da ne treba suditi knjigu po koricama…ali, isto se kaže i da iznimke potvrđuju pravila pa, ako uzmemo u obzir te dvije izreke onda je ova knjiga iznimka koja potvrđuje pravilo jer je prilično lako možemo prosuditi po koricama tj. naslovnici.

Preporuka 10 x 10: 100 naslova za tjedne pred vama

Gradska knjižnica Rijeka daje preporuke za velike i male. 100 komada za ovu jesen, za sve gušte i prilike! Nešto za djecu – imamo. Nešto za veliku djecu – imamo. Nešto za željne ljubavi – imamo. Nešto za zaljubljene u povijest – imamo. Uživajte i izaberite nešto za sebe.  Što čitati u ovim jesenskim danima otkrijte na jednim klikom na http://gkr.hr

Preporuka predsjednika zadarskog Ogranka HČD-a

Što čitati? Preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

ROMANI ZA MLADE

1.       John Green (Greška u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.       Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.       Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.       Serije danas traženih distopijskih romana za sve ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint (James Dashner), Različita (Veronica Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite Condie).  Spominjući distopijske i znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga  žanra, evergreene Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.       Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski filmovi pedesetih.

2.       Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.       Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.       Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.       Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.       Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.       Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.       Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.       Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i autora).

2.       Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv besmislenog režima).

3.       Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.       Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.       J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.       Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.       Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.       Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell, Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira, tu su:

1.       David Foenkinos – Delikatnost

2.       Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.       Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.       Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem čitatelju).

2.       Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.       Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.       Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.       G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.       Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani  kao dječja literatura, što je vjerojatno uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.       Spaghetti brothers –  strip u šest dijelova, koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.       Sam samcat – strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.       Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo.

 

U cjelosti pročitajte tekst na : http://m.ezadar.hr

Čitateljske radionice Crna kutija

Udruga Blaberon u suradnji s Knjižnicom Medveščak već treću godinu organizira čitateljske radionice Crna kutija.

Uvodni susret u novoj sezoni 2016./17. održat će se u srijedu 19. 10. 2016. u 18 sati.

Ako volite čitati i kritički komentirati pročitano, a nemate s kime podijeliti svoje dojmove, ako tražite zanimljiv način provođenja slobodnog vremena, pridružite nam se!

Radionice se održavaju jednom mjesečno s početkom u 18 sati, a namijenjene su odraslim čitateljima.

Radionice vodi Marija Ott Franolić (marijaott@gmail.com) uz zdušnu pomoć knjižničarke  Tamare Kekez.

Više informacija na stranici Knjižnice Medveščak (KGZ).

Čitali smo:

Moranin osvrt na knjigu Mikela Santiaga: Posljednja noć u Tremore Beachu

Autorica: Morana Mazor, blog Knjige, knjige, knjigice

Mikel Santiago: Posljednja noć u Tremore Beachu

Ovu sam izvrsnu knjigu pročitala u 2 – 3 dana.. ! A zaista se ne mogu sjetiti kada mi se to zadnji put dogodilo… Ok, trileri jesu moj omiljeni žanr (uz povijesne romane), ali ovaj me totalno oduševio.. Tako da slijedi jedan ful subjektivni hvalospjev ovom romanu.

 Volim kada me autorov stil pisanja privuče već na početku, s prvim rečenicama… dok još nemam pojma o radnji… Ono kada ti je gušt čitati rečenicu za rečenicom jer su tako nekako “tople”, čitljive i privlačne da te odmah prebace u okruženje o kojem čitaš.
A upravo je to ovdje bio slučaj; već nakon nekoliko prvih odlomaka našla sam se u kući na osami na divljoj, irskoj obali dok se spremala oluja.. Vjerojatno je i to što jako volim kišu i oluje doprinijelo tom mom oduševljenju, ali kako god, tu sam već “pala”…(kao što bi se reklo kod nekog sudbonosnog susreta “You had me at ‘Hello!’ “.

 I evo, već sam tako spomenula gdje se odvija radnja ove knjige; dakle, malo zabačeno ribarsko selo na obali Irske u kojem naš glavni lik, Peter Harper dolazi nakon razvoda u potrazi za emotivnim mirom i inspiracijom..(inače je uspješan glazbenik).. I tako on provodi dane u svojoj kući na obali, pokušava komponirati, al’ mu baš i ne ide.. čeka da mu dođu klinci provesti kod njega ljetne praznike, u mjestu si čak nađe i curu, Judie,  te se povremeno druži sa najbližim (i jedinim) susjedima (do kojih mora ili autom ili podužom šetnjom preko plaže), starijim, simpatičnim bračnim parom o kojima baš i ne zna puno.. Osim, kao što rekoh, da su simpatični.

 I onda ga jedne (naravno) olujne noći, pogodi munja i tu počinje “rock’n’roll”..! Počinje nama, njemu baš i ne jer, nakon što završi u bolnici, ima užasne glavobolje, neobično stvarne noćne i more i sve nešto u tom stilu… Tu se radnja počinje zahuktavati i ja sam se znala zateći kako grozničavo prelazim stranice ne bi li čim prije saznala što se dalje dogodilo..
Autor malo, ali sasvim malo, “koketira” s nadnaravnim, ali u onoj mjeri da događanja opisana u romanu nisu baš potpuno nemoguća- poput prelaska u paralelne svjetove, kraljevstva vilenjaka, malih stvorenja koja žive u travi…Iako, tko sam ja da kažem što je nemoguće.. I tko može tvrditi da mala stvorenja ne žive u travi, ali znate na što mislim..(nadam se).
To je također jedan od razloga zašto mi se Tremore Beach toliko svidio.. Čak i u svakodnevnom životu susrećemo se i sami sa sličnim pojavama, iako, u nešto manjoj mjeri, ali takve se stvari događaju…Da ne spojlam, kada pročitate (ili ako već jeste) znati ćete na šta mislim (ili već znate).

 Stranicu po stranicu, priča ide ka svojoj velikoj završnici (a ja sam već do tada bila potpuno oduševljena) i epilogu koji je odličan “touch” ovoj knjizi jer baš paše saznati što je bilo kasnije i dobit neka objašnjenja tako da u knjizi nema nedorečenosti i pitanja koja ostaju bez odgovora (što me odmah podsjetili na “Minijaturisticu”, J. Burton u kojoj toga ima poprilično).

 Ovo je prvi roman Mikela Santiaga i uopće me ne čudi kada vidim da su ga prozvali “malim remek-djelom žanra koji je ustanovio Stephen King”, ali možda čak, zbog ovog psihološkog aspekta bi to bilo “Stepeh King meets Hitchcock” jer podsjeća, djelomično, i na neke filmske uspješnice ovog velikog režisera.. U stvari bilo bi idealno kada bi upravo Hitchcock mogao ovo ekranizirati.
Mada, ne sumnjam da bi se, ubrzo mogao pojaviti i film, ako već nije u planu..

 Tako da ovo preporučujem svima čak i, ako niste ljubitelji trilera …Nema ovdje serijskih ubojica, krvi na sve strane, obdukcija, karizmatičnih istražitelja s nesređenim privatnim životom i sličnih pojava “klasičnih” trilera.. Ovo je više psihološko- špijunski triler…ali, u stvari nema potrebe za etiketiranjem i žanrovima, ovo je jednostavno odlična, zanimljiva knjiga koja vas uvuče u radnju i podsjeti na sve ono zašto u stvari volimo čitanje!

Blog Knjige, knjige, knjigice pratite i na istoimenoj Facebook stranici.