Čitati zvučno za nas je ključno!

Piše: Kristina Čunović

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe “Bijela sova” pozivaju Vas na tribinu “Čitati zvučno za nas je ključno!” koja će se održati 27. ožujka 2017. godine u 10 sati u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”, u ulici Ljudevita Šestića 1 u Karlovcu.

Continue reading

Četvrti rođendan Nacionalne kampanje “Čitaj mi!”

Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children’s Book Day) obilježava se svake godine kako bi se istaknula važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena – 2. travnja. Prilika je to i za obilježavanje četvrte obljetnice nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja “Čitaj mi!”.

Continue reading

“Svakidašnja jadikovka” promicatelja čitanja (ili ipak nije)… iliti ponešto o projektu “Čitateljski izazov” u OŠ Mahično

Autorica: Svjetlana Basara, prof. hrvatskoga jezika i dipl. knjižničarka u OŠ Mahično

Zaustavljena Cjelovita kurikularna reforma.

Ispodprosječni rezultati hrvatskih učenika u području čitalačke pismenosti na posljednjem PISA-inom istraživanju.

Dokument Nacionalne strategije za poticanje čitanja još uvijek nije prihvaćen.

IKT (informacijsko-komunikacijska tehnologija) kao prijetnja knjizi.

Rečenice su to koje se često ponavljaju, dakle više nisu novost. A čini se kako od njihova ponavljanja ima više štete nego koristi jer klize (te rečenice) u sferu banalnog, otrcanog, gotovo pa stereotipa: pojednostavljenog mišljenja ili vjerovanja. Za javnog djelatnika koji svoj posao shvaća odgovorno (dakle, onaj koji je tu zbog svojih korisnika a ne obrnuto; dakle, onaj koji svoju plaću namjerava ozbiljno zaraditi, a ne jednostavno primati) nimalo zahvalna pozicija. Dopustite da ja, kao jedan takav javni djelatnik (da, ima nas!!!) barem pokušam objasniti. Dakle,… Continue reading

Kampanja Čitaj mi! kao kandidat za nagradu ALMA 2017.

nominated-candidates-2017

Autorice: Andreja Silić Švonja i Verena Tibljaš

Kampanja Čitaj mi! službeno je potvrđena kao kandidat za nagradu Astrid Lindgren Memorial Award (ALMA) 2017. g., na prijedlog Gradske knjižnice Rijeka.

Nagrada Astrid Lindgren Memorial Award (ALMA) je najveća svjetska nagrada za dječju književnost i književnost za mlade. Nagrada iznosi 5 milijuna švedskih kruna (570 000 Eura) i dodjeljuje se jednom godišnje jednom ili više lauerata. Autori, ilustratori, usmeni pripovjedači i promicatelji čitanja valjani su kandidati za nagradu, koja je zamišljena za promicanje zanimanja za dječju književnost i književnost za mlade. UN-ova konvencija o dječjim pravima je u osnovi djelovanja nagrade Astrid Lindgren Memorial Award. Stručno povjerenstvo izabire laureata(e) među kandidatima koje nominiraju organizacije iz cijelog svijeta. Nagradu  Astrid Lindgren Memorial Award osnovala je švedska vlada 2002. g. a administrira ju Švedsko umjetničko vijeće.  

Continue reading

Natjecanje u čitanju naglas

451bf7d0eb68e09e196cbaba47814353_m

Autorica: Maja Hunjadi Barišić

Svoju radost, strast i umijeće čitanja najdražih knjiga pokazali su u Gradskoj knjižnici Sveti Ivan Zelina u petak, 14. listopada, sudionici Natjecanja u čitanju naglas 2016. Organizatori su ovog zanimljivog natjecanja koje slavi čitanje i knjigu Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac iz Siska i Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva, a njegovu gradsku razinu Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina provodi već četvrtu godinu zaredom.

Continue reading

Kampanja HKD-a „I JA ŽELIM ČITATI!“

14468302_190903624670008_8423094175957461435_o
Hrvatsko knjižničarsko društvo organizator je Kampanje „I JA ŽELIM ČITATI!“ kojom se želi upozoriti hrvatska javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.

Procjene su da pet do deset posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. Ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i utjecati negativno na ostale vidove života. Nažalost, u Hrvatskoj nema sustavnog i organiziranog istraživanja teškoća čitanja i disleksije.

Continue reading

Preporuka predsjednika zadarskog Ogranka HČD-a

Što čitati? Preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

ROMANI ZA MLADE

1.       John Green (Greška u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.       Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.       Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.       Serije danas traženih distopijskih romana za sve ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint (James Dashner), Različita (Veronica Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite Condie).  Spominjući distopijske i znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga  žanra, evergreene Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.       Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski filmovi pedesetih.

2.       Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.       Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.       Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.       Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.       Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.       Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.       Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.       Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i autora).

2.       Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv besmislenog režima).

3.       Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.       Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.       J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.       Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.       Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.       Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell, Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira, tu su:

1.       David Foenkinos – Delikatnost

2.       Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.       Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.       Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem čitatelju).

2.       Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.       Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.       Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.       G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.       Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani  kao dječja literatura, što je vjerojatno uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.       Spaghetti brothers –  strip u šest dijelova, koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.       Sam samcat – strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.       Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo.

 

U cjelosti pročitajte tekst na : http://m.ezadar.hr