Hamburška izjava

ELINET – Europska mreža za poticanje pismenosti podržava Hamburšku izjavu!

ELINET (European Literacy Policy Network) prikuplja podatke i koordinira europsku politiku pismenosti. Mreža je osnovana u veljači 2014. pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Kölnu, na čelu s prof. dr. sc. Christine Garbe, te ujedinila u projekt 80 partnera iz 28 europskih zemalja, angažiranih na području poticanja pismenosti.

Na Konferenciji o pismenosti u siječnju 2016. u Amsterdamu, 200 sudionika objavilo je Deklaraciju o pravu europskih građana na pismenost kao temeljnom ljudskom pravu http://www.eli-net.eu/fileadmin/ELINET/Redaktion/user_upload/Decl._lit._rights_flyer_CRO.pdf.

U Deklaraciji je definirano 11 stavki koje bi obitelji, vrtići, škole trebale usvojiti kako bi se osiguralo pravo na pismenost za sve. Potpisnici ove deklaracije su i njemački predstavnici koji su kao dodatak donijeli svoju, Hamburšku izjavu, koja se odnosi na stanje pismenosti u Njemačkoj.

Hamburška izjava

Svako dijete mora naučiti čitati!

Od prošlog prosinca znamo kako gotovo petina desetogodišnjaka u Njemačkoj ne zna čitati s razumijevanjem (18.9 % po Međunarodnoj studiji IGLU 2016). U usporedbi s drugim zemljama, Njemačka je pala s 5. na 21. mjesto među državama obuhvaćenim tim istraživanjem, odnosno ispod prosjeka AU i OECD. Njemačka je pritom zemlja u kojoj pismenost presudno ovisi o socijalnom porijeklu: onaj tko ne nauči smisleno čitati tijekom osnovnog obrazovanja, neće to naučiti ni u kasnijem školovanju – jer se čitanje kasnije jednostavno ne uči, budući da se pismenost podrazumijeva. Sposobnost čitanja, međutim, ključna je kvalifikacija za uključenje u društvo.

Kalendar HČD-a za prosinac 2018.

Ana Sudarević pripremila je kalendar HČD-a za prosinac. Uživajte!

Ivanu Kraljeviću ovogodišnja nagrada “Tibor Toth”

Ivan Kraljević iz Sveučilišne knjižnice u Puli ovogodišnji je dobitnik Nagrade „Tibor Tóth“ za doprinos razvoju zelenih knjižnica.

Viši knjižničar Ivan Kraljević voditelj je Posudbenoga i informacijskoga odjela Sveučilišne knjižnice u Puli i aktivan je član Društva bibliotekara Istre, čiji je bio i predsjednik u dva mandata, a ujedno je i član Glavnoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD). Od 2015. godine član je Stručnoga odbora HKD-a i prvi predsjednik Radne grupe za zelene knjižnice.

Veliki doprinos Ivana Kraljevića razvoju hrvatskoga knjižničarstva jest pokretanje i vođenje prvoga hrvatskog projekta „Zelena knjižnica“ u Istri, koji od 2011. godine širi svijest javnosti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.

Čestitamo!

Vise: Nagrada „Tibor Tóth“ za 2018. godinu dodijeljena Ivanu Kraljeviću za doprinos zelenim knjižnicama

Kristini Čunović Godišnja nagrada za promicanje prava djeteta

Kristina Čunović, dopredsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, dobitnica je Godišnje nagrade za promicanje prava djeteta za 2018. godinu. Nagradu dodjeljuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske prigodom obilježavanja Međunarodnog dana Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Hrvatsko čitateljsko društvo predložilo je Kristinu Čunović, višu knjižničarku za Godišnju nagradu za promicanje prava djeteta na temelju aktivnosti i projekata koje je pokrenula i koordinirala u 2018. godini:

Kristina Čunović inicijatorica je i koordinatorica prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas „Čitaj mi!“. Pokrenula je, ali i razvila brojne programe i projekte: „Bebe u knjižnici“ u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“, tečaj „Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecu rane dobi i njihove roditelje u narodnim knjižnicama“ u suradnji s Danijelom Petrić iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica. Organizirala je nacionalnu akciju prikupljanja i darivanja slikovnica „Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj“. Sudjeluje u projektu Čitalački program za zatvorenike i djecu koji partnerski provode HČD i udruga RODA zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva pravosuđa. Čitalački program povezuje djecu i roditelje koji su u zatvorima i kaznionicama tako da roditelji, iako odvojeni, budu na poseban način prisutni u djetetovu životu. Čunović je Čitalački program 2018. godine predstavila na dvije međunarodne konferencije kao dobar primjer europske prakse (LIDA – Libraries in the digital age, 13. – 15. 6. 2018. Zadar; International ELINET Symposium 2018 “Literacy in the 21st Century: Participation – Inclusion – Equity”, 23. – 24. 7. 2018., Köln, Njemačka) i na stručnom skupu “Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti”, 7. rujna 2018. u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva.

Osmislila je i vodila radionicu na 11. Festivalu dječje knjige Centra za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) u Dječjem vrtiću Trešnjevka u Zagrebu u svibnju 2018. kako bi najmlađu djecu uputila u važnost dječje književnosti.

Čunović ostvaruje suradnju i otvara punktove za čitanje koji su opremljeni policama i knjigama tzv. Male slobodne knjižnice kako bi sva djeca i roditelji dobili priliku za uživanje u knjigama i poticajnom štivu.

Uz Kristinu, Godišnja je nagrada pripala Denisu Paveli, a Nagrada za životno djelo prof. dr. sc. Gordani Buljan Flander.

Tematski broj Hrčka (55-56)

U rujnu 2018. objavljen je dvobroj glasila Hrčak (55-56), tematski vezan uz stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti. Tema Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti doista je sveobuhvatna, no ovdje ipak usmjerena prvenstveno na osobe koje žive u posebnim okolnostima, kao što su zatvorenici, beskućnici, osobe smještene u raznim ustanovama za skrb i osobe kojima je smanjen pristup čitalačkim materijalima, npr. stanovnici otoka ili hrvatski državljani koji privremeno ili stalno borave u drugim državama.

Srđan Lukačević osječki je Đelo Hadžiselimović koji umjesto zanimljivih dokumentaraca odabire – knjige

Srđan Lukačević predsjednik je osječkog Ogranka Hrvatskog čitateljskog društva, ali i popularni Đelo od GISKO-a. Osječki je Đelo Hadžiselimović koji umjesto zanimljivih dokumentaraca odabire – knjige. Što preporuči, korisnici osječke Gradske i sveučilišne knjižnice grabe s polica. Srđana Lukačevića zaustavljaju već i na ulici kako bi ga pitali za savjet – što iduće pročitati. U razgovoru za tportal otkrio je što on najviše voli čitati, koja mu je knjiga najdraža, što ne bi preporučio drugima, ali i kako je dobio nadimak Đelo.