Čitateljski maraton

Pridružite se u organizaciji sadržaja i podržite virtualni čitateljski maraton!

Hrvatsko čitateljsko društvo poziva knjižnice da se uključe u akciju čitanja naglas, poticanjem svojih korisnika da od 15. do 22. 10. šalju na njihove adrese elektroničke pošte svoje videozapise čitanja u trajanju od jedne minute. Tekstovi trebaju biti povezani s temom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige – Generacija K, što pretpostavlja da su namijenjeni mladima. HČD ujedno preporuča da svaka knjižnica koja se uključi u maraton pozove zavičajnog autora/icu na sudjelovanje.

Knjižničari mogu pomoći korisnicima da svoju snimku naprave u knjižnici, predlažući im knjige i mjereći im minutu u kojoj će čitati. Cilj je ove online akcije poticanje čitanja i pismenosti kroz popularizaciju čitanja iz užitka, kao temeljnog preduvjeta za razvoj spomenutih vještina, ali i kao neizostavnog kulturnog sadržaja u životu svakog pojedinca. Poziv je upućen svima bez ograničenja, osim minute kako bi što više sudionika došlo do izražaja.

Dana 23. listopada knjižnice će na svojim mrežnim stranicama, Facebooku, Instagramu, Twitteru i Youtubeu objaviti pristigle videozapise uz obvezne ključne riječi:

#minutazacitanje

#mhk

#hcd

Hrvatsko čitateljsko društvo 23. listopada na svojim društvenim mrežama objavit će i snimke desetak hrvatskih autora koji će čitati iz svojih romana namijenjenih mladima.

https://www.mhk.hr/citateljski-maraton

Kalendar događanja za listopad

Ana Sudarević pripremila je kalendar HČD-a za listopad.

Kalendar:

kalendar_listopad 2022Preuzmi

Prikaz skupa „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“

U prostorima Školske knjige u Masarykovoj ulici u Zagrebu 8. rujna održan je osmi po redu stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva povodom Međunarodnog dana pismenosti. Ove godine skup je održan u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojom se željelo pokazati koliko su istraživanja važna, kako i koliko se u Hrvatskoj provode, te što možemo učiniti s dobivenim podacima.

Prvo predavanje održao je dr. sc. Dražen Lalić, red. prof. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Naslov predavanja bio je  „Zašto je danas važno čitati i istraživati čitanje“. Prof. Lalić govorio je koliko je čitanje važno za društvo,  koliko je važno dubinsko čitanje i promišljanje o pročitanom jer se tako stvaraju kritički mislioci. Za svako društvo je važno da se temelji na znanju i obrazovanju. Drugo predavanje održale su dr. sc. Drahomira Cupar, doc. i dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju „Istražujemo li dovoljno čitanje i pismenost: analiza ocjenskih radova obranjenih na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru“ prikazale su provedeno istraživanje koje donosi pregled tema i istraživačkih problema obrađenih u ocjenskim radovima u razdoblju između 2015. i 2021. godine na Odjelu za informacijske zananosti Sveučilišta u Zadru s ciljem utvrđivanja zastupljenosti spomenutih tema u ukupnom broju obranjenih radova. Zaključile su da postoji interes za te teme a jačanje i slabljenje interesa povezano je s pojedinim predmetima i nastavnicima. Treće po redu predavanje pod nazivom „Što nas veže uz pročitane knjige?  – istraživanje sjećanja i navika čitanja“ održao je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac, s Katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On provodi istraživački projekt Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (akronim: PoKUS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a odvija se u sklopu Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenut je 1. ožujka 2021. godine, a predviđeno mu je trajanje pet godina. U predavanju je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac predstavio neke činjenice iz tekuće faze projekta. Trenutno projekt istražuje emocionalnu obojenost prisjećanja, motivaciju, povezanost s omiljenim autorom, utjecaj drugih medija i ljudi na povezanost s knjigama.