Okvir za istraživanje čitanja u digitalno doba

Okvir za istraživanje čitanja u digitalno doba (verzija 1.0) donosi smjernice za sve one koji su uključeni u osmišljavanje i provedbu projekata ili programa koji podupiru djecu, mlade i odrasle u poboljšanju njihove pismenosti i pritom žele istražiti navedenu populaciju i njihove čitalačke interese, potrebe, navike i okruženje. Inicijativu za izradom ovakvog Okvira pokrenulo je Hrvatsko čitateljsko društvo u okviru razvojnog projekta Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojeg je poduprlo Ministarstvo kulture i medija RH 2022. godine, a provodi se u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Društvo je jedno od najstarijih nacionalnih udruga koje se bavi poticanjem, istraživanjem i unapređivanjem čitanja i pismenosti.

Okvir za istrazivanje citanjaPreuzmi

Ciljevi Okvira su sljedeći:

• pružiti podršku svim dionicima u istraživanjima čitanja
• potaknuti multidisciplinarnost u istraživanjima čitanja
• potaknuti provođenje i korištenje rezultata istraživanja čitanja u razvoju i promociji kulture čitanja
• prikazati praktičnu primjenu Okvira na primjeru istraživanja čitateljskih navika.

Predloženi Okvir ima za cilj pružiti integrativnu konceptualnu polazišnu točku s koje se može uključiti u empirijsko istraživanje brojnih dimenzija čitanja, neovisno o disciplinarnom polazištu ili pogledu na fenomen čitanja. Okvir nije konačno rješenje, nego je planiran da bude dinamičan i poboljšava se na temelju empirijskih istraživanja i doprinosa stručnjaka iz različitih područja. Okvir je postavljen kako bi pomogao i djelomično usmjerio istraživanja čitanja na razne načine.

Autorice Okvira za istraživanje čitanja u digitalno doba su Drahomira Cupar, Kristina Čunović i Martina Dragija Ivanović, članice Hrvatskoga čitateljskog društva. Autorice zahvaljuju na podršci i čitanju i komentiranju Okvira svim kolegama koji su to do sada učinili, ali i onima koji će to činiti kada Okvir bude dostupan u javnom prostoru i čiji komentari će biti vrijedan doprinos poboljšanju i proširenju Okvira u svim njegovim budućim inačicama.

Europska deklaracija o digitalnoj pismenosti kao temeljnom pravu djeteta

Svjetski dan djece obilježava se 20. studenoga, na dan kada je 1989. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o pravima djeteta. Prepoznajući vrijednost uloženih napora u zalaganju za unaprjeđenje prava djece, a povodom Svjetskog dana djece, Hrvatsko čitateljsko društvo objavljuje prijevod europskog dokumenta “Europska deklaracija o digitalnoj pismenosti kao temeljnom pravu djeteta”.

Uspon i širenje digitalnih tehnologija značajno su promijenili ono što znači biti pismen u 21. stoljeću, s duboko omogućavajućim (ili onemogućavajućim) implikacijama na međuljudsku komunikaciju, komunikaciju u zajednici i pojedinca. Digitalni, međusobno povezani i mobilni karakter medija ne mijenja samo načine pristupa znanju i stvaranju smisla, nego i oblike komunikacije, za što su potrebne različite kompetencije u suvremenoj pismenosti. Znamo da u svim dobnim skupinama postoji velika razlika u pristupu digitalnim uređajima te u vještinama i kompetencijama potrebnim za njihovo učinkovito korištenje. Trenutačno postoje značajne praznine u programima podrške digitalnoj pismenosti diljem europskih zemalja, s razlikama u pristupima. Stoga je ovo područje koje hitno zahtijeva razvoj politike utemeljene na istraživanju na nacionalnoj i međunacionalnoj razini, kako bi se osiguralo da, neovisno o dobi, europski građani mogu biti pravednije uključeni u digitalno društvo.

Na uključivanje digitalnih tehnologija u obrazovanje djece gleda se kao na imperativ za njihovo kasnije učenje i sudjelovanje u stalno promjenjivom digitalnom svijetu. Ipak, unatoč nekim pokušajima, ne postoji zajednički dogovoren okvir sposobnosti za digitalnu pismenost u ranim godinama i postoji nedostatak razumijevanja pojma digitalne pismenosti. Kako bi skrenuli pažnju na ove nedostatke, Udruga ELINET (European Literacy Policy Network) radila je na ovoj temi u zajedničkom dvogodišnjem projektu 2020 – 2021. Jačanje vještina digitalne pismenosti za rano i osnovnoškolsko obrazovanje.

Glavni rezultati ELINET-ovog projekta su ELINET-ova zbirka europskih primjera dobre prakse u istraživanju Poboljšanje vještina digitalne pismenosti u ranom i osnovnoškolskom obrazovanju i europski politički dokument Europska deklaracija digitalne pismenosti kao temeljno pravo djeteta. Dokument se obraća kreatorima politike, praktičarima i drugim dionicima u ovom području i sadrže istraživačke preporuke za obrazovanje djece predškolske i osnovnoškolske dobi da postanu digitalno pismeni građani.

Ova Deklaracija nastala je na 22. Europskoj konferenciji o pismenosti u Dublinu, u srpnju 2022.

Autori: Renate Valtin (predsjednica), Snježana Berak (članica HČD-a), Viv Bird, Jeroen Clemens, Kristina Čunović (članica HČD-a), Maria Lourdes de Dionísio, Aydin Durgunoğlu, Katarina Farkas, Christine Garbe, Winnie-Karen Giera, Colin Harrison, Carita Kiili, Tiziana Mascia, Fabio Nascimbeni, Helin Puksand, Jennifer Rowsell, Sari Sulkunen, Eufimia Tafa, Mairín Wilson, Uta Woiwod.

DEKLARACIJAPreuzmi

Lektura: Mirjana Milinović; prijevod Margareta Matijević Kunst; oblikovanje Lana Posarić.

Udruga ELINET (European Literacy Policy Network) mreža je europskih profesionalaca za opismenjavanje koja se temelji na individualnom članstvu. Nastavak je projekta ELINET koji se sastojao od 80 partnerskih organizacija iz 28 europskih zemalja i koje je Europska komisija financirala od 2014. do 2016. godine. Suosnivačice Udruge su članice HČD-a Kristina Čunović i Snježana Berak. Jedan od ciljeva Udruge je poboljšati i zagovarati politike i prakse opismenjavanja u cijeloj Europi te izgraditi i održavati mrežu stručnjaka za opismenjavanje (istraživači, praktičari i kreatori politika).

FELA webinar „Dječja književnost postaje digitalna“

The Federation of European Literacy Associations (FELA) ponovno organizira niz profesionalnih tematskih online webinara kako bi podijelila svoja saznanja i iskustva.

Webinari uključuju predstavljanje originalnih istraživanja, inovativnih praksi i saznanja o provođenju e-učenja i podučavanja u raznim stručnim kontekstima, u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, regionalnim i nacionalnim zajednicama, te u čitateljskim udrugama.

Webinar „Dječja književnost postaje digitalna“ istražit će svijet suvremene dječje književnosti i započeti razgovor o njezinim multimodalnim načinima komunikacije i razumijevanja.

Datum: 17. studeni, 2022.

Vrijeme: 17:00 – 19:15 CET

Kotizacija: Besplatno

Registracija: Children’s literature Goes Digital

Link će prijavljenim sudionicima biti poslan dva dana prije webinara.

Kalendar događanja za studeni

Ana Sudarević pripremila je kalendar HČD-a za studeni:

Kalendar za studeniPreuzmi

Predavanje “Što osjećamo prema knjigama?”

U organizaciji Filozofskog fakulteta u Puli, a u suradnji s Hrvatskim društvom za primijenjenu lingvistiku i Hrvatskim čitateljskim društvom, bit će održano zanimljivo predavanje doc. dr. sc. Lovre Škopljanca s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naslovljeno je Što osjećamo prema knjigama?, interaktivnog je karaktera, a namijenjeno studentima i nastavnicima bez obzira je li im književnost u središtu profesionalnog usmjerenja ili nije. Otvoreno je i za javnost. Pozivamo sve zainteresirane da dođu u srijedu, 9. studenog u 14 sati u predavaonicu koja se nalazi u zgradi Studentskog doma, Paviljon 1, u Preradovićevoj 9.

Za sve one koji nisu u mogućnosti osobno doći, a zanimalo bi ih čuti kakve osjećaje u nama pobuđuju knjige, predavanju se može pristupiti na sljedećem linku:

• https://unipu-hr.zoom.us/j/91784877406?pwd=WGh0VEIzSmN2Rmx3M0VqZXhaNjZYZz09

Predavač, inače, ovih dana boravi u Puli gdje u Sveučilišnoj knjižnici razgovara sa čitateljima kao ispitanicima njegova znanstveno-istraživačkog projekta Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici koji provodi uz potporu Hrvatske zaklade za znanost.