National Novel Writing Month

Kao i prijašnjih pet godina, u Booksi će se svake nedjelje u mjesecu studenom okupljati mladi pisci i spisateljice okupljeni oko inicijative National Novel Writing Month/ Međunarodni mjesec pisanja romana.

Radi se o inicijativi koja je krenula iz SAD-a, a do danas joj se priključilo više od 600 regija diljem svijeta. Ovo je maratonski spisateljski događaj koji pred sudionike stavlja izazov da u mjesecu studenom napišu prvu verziju romana od najmanje 50 tisuća riječi. Hrvatska se ovoj inicijativi priključila prije pet godina i danas okuplja više od 800 osoba koje su se okušale u pisanju romana. Osim Međunarodnog mjeseca pisanja romana, NaNoWriMo kao neprofitna udruga provodi i The Young Writers Program kojeg sponzorira Amazon, a hvale se i s dosad 250 romana koji su nastali tijekom ove akcije te potom i izdani na tzv. tradicionalan način. Među njima su Voda za slonove Sare Gruen, Noćni cirkus Erin Morgenstern, Vuna Hugha Howeya i ostali.

Continue reading

Nove vrećice znanja i zabave stigle u koprivnički bibliobus

vrecice-znanja-i-zabave-u-bibliobusu

Autorica: Ana Škvarić

U Mjesecu hrvatske knjige 2016. na policama koprivničke pokretne knjižnice našle su se nove i osvježene „Vrećice znanja i zabave“, kompleti građe namijenjene dječjim vrtićima u mjestima koja obilazi bibliobus Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Continue reading

Predstavljanje knjige Mihaele Gašpar ‘O čajnicima i ženama’

Predstavljanje knjige Mihaele Gašpar ‘O čajnicima i ženama’ održat će se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u srijedu, 26. listopada,. u 18:00 sati. Uz autoricu, Mihaelu Gašpar Dukić, knjigu će predstaviti Jagna Pogačnik, Karolina Lisak Vidović i Josip Pandurić.

Continue reading

Pjesnikinja Ivana Čagalj dobitnica Nagrade Anđelko Novaković

Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu objavila je ovogodišnjeg laureata Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama mladog autora/autorice: pjesnikinju Ivanu Čagalj za zbirku pjesama ‘Nastavna jedinica: paralaksa’.
Nakon provedenoga javnog natječaja, na koji je pristiglo 89 zbirki pjesama, prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade, u čijem su sastavu bili Ervin Jahić, Božidar Petrač, Davor Šalat i Dobrila Zvonarek, jednoglasno je odlučilo da se Nagrada Anđelko Novaković za 2016. godinu dodijeli pjesnikinji Ivani Čagalj za zbirku pjesama „Nastavna jedinica: paralaksa“. Continue reading

Gradska knjižnica Kaštela raspisuje natječaj za tekst zavičajne slikovnice.

festival-zavicajne-slikovnice_gkk_plakat

Gradska knjižnica Kaštela najavljuje Festival zavičajne slikovnice, u sklopu kojega raspisuje 1. natječaj za tekst zavičajne slikovnice.

Svi zainteresirani autori s područja Splitsko-dalmatinske županije cjeloviti tekst na temu ZAVIČAJA (od 4 do 6 kartica teksta u Wordu, veličina slova Times New Roman 12, dvostruki prored), zajedno s kratkim životopisom, mogu poslati u vremenu od 12. listopada do 15. studenoga 2016.g. isključivo na adresu: gkkslikovnica@gmail.com, nakon čega će Povjerenstvo odabrati najbolji tekst.

Continue reading

Natjecanje u čitanju naglas

451bf7d0eb68e09e196cbaba47814353_m

Autorica: Maja Hunjadi Barišić

Svoju radost, strast i umijeće čitanja najdražih knjiga pokazali su u Gradskoj knjižnici Sveti Ivan Zelina u petak, 14. listopada, sudionici Natjecanja u čitanju naglas 2016. Organizatori su ovog zanimljivog natjecanja koje slavi čitanje i knjigu Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac iz Siska i Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva, a njegovu gradsku razinu Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina provodi već četvrtu godinu zaredom.

Continue reading

Kampanja HKD-a „I JA ŽELIM ČITATI!“

14468302_190903624670008_8423094175957461435_o
Hrvatsko knjižničarsko društvo organizator je Kampanje „I JA ŽELIM ČITATI!“ kojom se želi upozoriti hrvatska javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.

Procjene su da pet do deset posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju. Ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i utjecati negativno na ostale vidove života. Nažalost, u Hrvatskoj nema sustavnog i organiziranog istraživanja teškoća čitanja i disleksije.

Continue reading

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

e-pozivnica

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet pozivaju Vas na javno prezentiranje dokumenta Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira koje će se održati u petak, 28. listopada 2016., s početkom u 13.00 sati u malom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet objavile su dokument Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira namijenjen nastavnicima, knjižničarima, autorima digitalnih sadržaja, nakladnicima te svima ostalima zainteresiranim za temu e-lektira. Dokument sustavno obuhvaća sve važne aspekte koje treba uvažiti prilikom izrade kvalitetne e-lektire te će biti temelj daljnjeg razvoja kriterija za kvalitetne e-lektire.

Continue reading

Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu

OTVOREN JE 68. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA U FRANKFURTU HRVATSKA PREDSTAVLJA SEDAM MLADIH AUTORA POD MOTOM „ONI DOLAZE“ I KNJIGE 17 NAKLADNIKA

Frankfurt, 19.10.2016. –  otvoren je 68. Međunarodni Sajam knjiga u Frankfurtu, najvažnija svjetska manifestacija posvećena knjizi i pratećim industrijama koji traje do nedjelje 23. listopada. Naših 17 nakladnika i sedam mladih autora Zoran Antičević, Ružica Aščić, Katja Grcić, Ivan Jozić, Valent Pavlić, Iva Tkalec i Borna Vujčić pod motom „Oni dolaze“ predstavljaju Hrvatsku. Tema ovogodišnjeg nastupa Republike Hrvatske je „Hrvatska: povijest – kultura – život“. Tako se uz nakladnike i autore, kroz vizualni identitet moderno uređenog prostora predstavljaju i hrvatski dizajn, kulturni turizam te naše prirodne ljepote i znamenitosti.  Na Sajmu sudjeluju ovi nakladnici: Alfa, Algoritam, Artizana, Dhar media, Evenio, Fraktura, Green Planet Travel, Hrvatska sveučilišna naklada, Kršćanska sadašnjost, Naklada Ljevak, Meandar Media, Naklada Pavičić, Naša djeca, Školska knjiga, Tekston, V.B.Z. i Verbum. Hrvatski nastup organizirali su Ministarstvo kulture RH i udruga Brod kulture iz Zagreba, a naš prostor nalazi se u Paviljonu 5, štand D123. Sve vijesti o hrvatskom nastupu na Sajmu knjiga u Frankfurtu možete pratiti na Facebooku na adresi: www.facebook.com/Hrvatska.na.Sajmu.knjiga.u.Frankfurtu

Danas su na Hrvatskom štandu održane promocije knjiga Borne Vujčića ‘Nužno zlo’ i Ivana Jozića ‘Muška svinja’. Sutra u četvrtak, 20. listopada na programu su promocije knjiga Lee Brezar ‘Izvan okvira’ (Postavljanje temeljnih načela u životu i poslovanju) i ‘DA, I’ (Priručnik za preživljavanje – nakon padanja); potom knjiga pjesama Katja Grcić ‘Nosive konstukcije’;  Zorana Antičevića ‘Evanđelje tame’. U petak  21. listopada  su promocije knjiga Ive Tkalec ‘100 posto društveni odgoj’ Valenta Pavlića ‘Evanesco’. U subotu, 22. listopada su promocije knjige Bojana Meandžija ‘Trči! Ne čekaj me…’ i Ružice Aščić ‘Dobri dani nasilja’. Hrvatski nastup na Sajmu knjiga pomogli su HEP, Badel 1862, Zagrebačka pivovara, Stock i  Hrvatska turistička zajednica.

Tradicionalno, na Sajam u Frankfurt iz cijelog svijeta pristižu izdavači, nakladnici, agenti, vlasnici autorskih prava, filmski producenti, knjižari, autori, prevoditelji kako bi zajedno surađivali i poslovali. Na Sajmu izlaže oko 7000 nakladnika iz više od 130 zemalja Svijeta. Prva dva dana Sajma posvećena su poslovnim susretima, a potom se otvara najširoj publici. Ukupno ga posjeti oko 300.000 posjetitelja i 10.000 novinara iz cijeloga Svijeta. Zemlja počasni gosti Sajma su Kraljevina Nizozemska i belgijska pokrajina Flamanska koje zajednički nastupaju uz slogan „Sve ovo dijelimo”(This is what we share).

Pomalo i pod pritiskom teških svjetskih zbivanja otvoren je 68. Frankfurtski sajam knjiga 2016. u sklopu kojeg je organizirano oko 4000 raznih događanja vezanih za knjigu. Na službenom otvorenju spominjale su se migracije izbjeglica i problem njihove integracije, pročitalo pismo turske spisateljice Asli Erdogan koja je zatvorena u Turskoj zbog svojeg otpora tiraniji premijera Erdogana, pričalo se i o budućnosti knjige i autorskim pravima koja je sve teže štititi u digitalno doba…

More, isti jezik, književnost, zajedničku povijest, ljepotu… sve to dijele Nizozemska i belgijska pokrajina Flamanska – počasni gosti ovogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu, koje zajednički nastupaju uz slogan “This is what we share!“ – Sve ovo dijelimo. A svi dijelimo vrijednosti, stavove, ideje, strahove, a dijeljenju se suprotstavlja nesloga, sukob i agresija. Upravo tu je snaga književnosti što daje nadu i što može raskinuti lance i srušiti zidove tiranija i što je mjesto dijaloga na kojem se sve razlike mogu susresti i tolerantno razgovarati, a ne napadati i poništavati.

No, knjiga nije mrtva, muči se istina,ali živi … u padu je od 1.5 % u njemačkoj u nakladničkoj industriji, prodaje se više e-knjiga ali za manje novaca. U doba „contenta“ svi postaju stvaratelji sadržaja pa je i sam sajam proširio svoj sadržaj programom ARTS+ kojim želi „izaći“ iz svijeta knjige i povezati se s drugim kreativnom industrijama. Tu su zanimljive pojave na granici disciplina poput umjetne inteligencije koja sama razvija sadržaje i piše knjige npr., 3D tisak u arhitekturi i modi, virtualna stvarnost u muzejima i urbanom planiranju, čak i digitalne trgovine za kreativne proizvode … Ovogodišnji je počasni gost Sajma David Hockney, svjetski poznati slikar koji je među prvima još 80-tih godina prošloga stoljeća počeo „slikati“ pomoću računala, a danas iako pozne dobi slika pomoću I-pada.

U sklopu Sajma dodijelit će se i Globalna nagrada za ilustraciju – The Global Illustration Award a održava se i izložba njemačkih ilustratora knjiga. Knjiga je povezana s filmskim biznisom i proizvođačima video igara a i njih Sajam povezuje i umrežava, a publika će putem Pinteresta glasati za najomiljeniji ne-knjiški (nonbook) proizvod i birati najbolju knjigu prema izboru publike. Intrigira nas budućnost knjige a tu je svakako zanimljiva i 3D knjiga u koju se ulazi pomoću posebnih naočala a čitatelj/gledatelj se može uplesti u radnju i razgovarati s likovima. U Frankfurtu je  i cijeli 3D paviljon s filmovima, video igricama i virtualnom stvarnošću. Omiljeni dio posjeta je i Galerija okusa – paviljon s kuharicama i knjigama posvećenim hrani iz cijeloga svijeta i 3D live kuhanjem i kušanjem!  Frankfurt je kako moto sajma knjiga kaže – pravi globalni glavni grad ideja!

Službene fotografije sa Sajma pogledajte na  http://www.buchmesse.de/en/fbf/press/press_photographs

Preporuka predsjednika zadarskog Ogranka HČD-a

Što čitati? Preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

ROMANI ZA MLADE

1.       John Green (Greška u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.       Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.       Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.       Serije danas traženih distopijskih romana za sve ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint (James Dashner), Različita (Veronica Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite Condie).  Spominjući distopijske i znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga  žanra, evergreene Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.       Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski filmovi pedesetih.

2.       Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.       Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.       Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.       Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.       Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.       Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.       Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.       Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i autora).

2.       Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv besmislenog režima).

3.       Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.       Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.       J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.       Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.       Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.       Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell, Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira, tu su:

1.       David Foenkinos – Delikatnost

2.       Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.       Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.       Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem čitatelju).

2.       Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.       Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.       Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.       G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.       Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani  kao dječja literatura, što je vjerojatno uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.       Spaghetti brothers –  strip u šest dijelova, koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.       Sam samcat – strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.       Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo.

 

U cjelosti pročitajte tekst na : http://m.ezadar.hr