Tematski lektirni tjedan

Aktivnosti tijekom tematskog tjedna lektire Šuma Striborova, Ivane Brlić Mažuranić mogu biti sljedeće te poticaj ostalima kao primjer dobre prakse.

Ne moramo proputovati svijet da bismo ga vidjeli, već je dovoljno uzeti knjigu u ruke i proputovat ćemo ga cijeloga…    (nepoznat autor)

Upravo se to postiže dobrom pripremom i motivacijom onih s kojima radite, onih koji imaju široke vidike, koji su željni dodatnih poticaja, nečeg novog i koji iz učitelja izvuku ono najbolje.

Kreativnim pristupom u radu lektire možemo učenike potaknuti na rad i čitanje, a pokazano je nedavno na primjeru jednog 2. razreda te koliko su takve aktivnosti korisne i poželjne. Dugogodišnja praksa pokazala je da mnoge takve i slične aktivnosti dovode do rezultata.

Važno je potaknuti učenike i zagolicati njihovu maštu da zadano djelo pročitaju te ravnopravno sudjeluju u svim planiranim aktivnostima koje možda do sada nisu iskušali. Primjer učenika  jednog četvrtog razreda ide tome u prilog. Obrađivati lektiru tijekom cijelog tjedna i pritom izmijeniti mnoštvo aktivnosti činilo im se nemoguće i pomalo naporno, a strah od dosade bio je prisutan. Za sve novo što učenike čeka, a toga ima, i s čim se susreću po prvi put, potrebno je dobro i temeljito pripremiti te ponoviti koliko je potrebno, kako bi se zadatak odradio na najbolji mogući način. Surađivati treba aktivno kako bi se sve odrađivalo prema planu i u dogovoreno vrijeme.

Aktivnosti tijekom tematskog tjedna lektire Šuma Striborova, Ivane Brlić Mažuranić mogu biti sljedeće te poticaj ostalima kao primjer dobre prakse.

Čitanjem do (spo)razumijevanja u Ivanu Goranu Kovačiću

Knjižnica Ivana Gorana Kovačića poziva vas na predavanje prof. dr. Anite Peti-Stantić o odnosu između odraslih i čitalačke pismenosti mladih koje će se održati u srijedu 23. listopada u 18.30 sati.

Tom prigodom autorica će predstaviti svoju  knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja.

Uloga književnosti u suvremenom obrazovanju

Uredništvo časopisa ‘Umjetnost riječi’ poziva sve zainteresirane na okrugli stol pod naslovom Uloga književnosti u suvremenom obrazovanju koji će se održati u srijedu 24. veljače u 18 sati u Vijećnici Filozofskog fakulteta.

Gost će biti Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, a kraća izlaganja održat će pozvani sudionici: Anita Peti Stantić, Tomislav Reškovac, Ivan Janjić i Igor Medić. Izlaganja i rasprava bit će objavljeni u dvobroju ‘Umjetnosti riječi’ 1–2/2016.

Više na: http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=68900.

Mein Kampf – kritičko izdanje

S prvim danima ove godine počela je prodaja novog izdanja Hitlerova Mein Kampfa. Knjigu su uredili te znanstveno-kritičkim aparatom popratili znanstvenici s Instituta za suvremenu povijest u Münchenu. Dva sveska s ukupno oko 2 000 stranica (gotovo trostruko više od izvornika) stoje 59 EUR.

Bavarska je vlada kao dosadašnji posjednik autorskih prava branila objavu, a u prvim danima 2016. godine istekao je rok od 70 godina od smrti autora kada autorska prava istječu i djelo se može slobodno objavljivati.

Svjesni da će teško izbjeći daljnju objavu i čitanje djela, njemački su povjesničari logično preduhitrili sve buduće pseudo-pristupe i još jednom podignuli letvicu u tretmanu povijesne ostavštine.

Više o izdanju na stranicama nakladnika: http://goo.gl/ixoQxE.

 

Kritička pedagogija kroz poučavanje književnosti i filma ili “Janusova lica pedagogije”

Zbornik Političko ↔ pedagoško. Janusova lica pedagogije nastao je u okviru projekta Kultura čitanja, umijeće gledanja, koji je tijekom šk. god. 2012./2013. s mladima iz nekoliko zagrebačkih srednjih škola provodila udruga Blaberon (https://blaberon.wordpress.com/).

Zbornik je slobodno dostupan za čitanje i preuzimanje na: https://goo.gl/jD30QG.

Prikaz zbornika pročitajte na Modernim vremenima: http://goo.gl/HuXe9X.

(iz pogovora)

Jezgru projekta činile su književne i filmske radionice na teme suovisnosti fantastičke književnosti i društvenog eskapizma, rodne obilježenosti književnog kanona, reprezentacije Holokausta u književnom i filmskom mediju i stripu, kao i ideološkog potencijala filmskog medija.

Zašto je važno čitati?

Radmila Rangelov Jusović autorica je sjajnoga teksta pod naslovom Zašto je važno čitati objavljenog kao predgovor zbirci Bajke s potpisom u izdanju Mas Medije Sarajevo i Fonda otvoreno društvo BiH u Sarajevu 2014. godine. Cjelovita zbirka slobodno je dostupna na: http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/549ffc0748be7_knjiga1.pdf.

(…) Pitanje je, također, da li djeca i mladi zaista više ne čitaju, ili su samo promijenili medij i format u kojem čitaju.