Prikaz skupa „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“

U prostorima Školske knjige u Masarykovoj ulici u Zagrebu 8. rujna održan je osmi po redu stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva povodom Međunarodnog dana pismenosti. Ove godine skup je održan u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju kojom se željelo pokazati koliko su istraživanja važna, kako i koliko se u Hrvatskoj provode, te što možemo učiniti s dobivenim podacima.

Prvo predavanje održao je dr. sc. Dražen Lalić, red. prof. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Naslov predavanja bio je  „Zašto je danas važno čitati i istraživati čitanje“. Prof. Lalić govorio je koliko je čitanje važno za društvo,  koliko je važno dubinsko čitanje i promišljanje o pročitanom jer se tako stvaraju kritički mislioci. Za svako društvo je važno da se temelji na znanju i obrazovanju. Drugo predavanje održale su dr. sc. Drahomira Cupar, doc. i dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju „Istražujemo li dovoljno čitanje i pismenost: analiza ocjenskih radova obranjenih na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru“ prikazale su provedeno istraživanje koje donosi pregled tema i istraživačkih problema obrađenih u ocjenskim radovima u razdoblju između 2015. i 2021. godine na Odjelu za informacijske zananosti Sveučilišta u Zadru s ciljem utvrđivanja zastupljenosti spomenutih tema u ukupnom broju obranjenih radova. Zaključile su da postoji interes za te teme a jačanje i slabljenje interesa povezano je s pojedinim predmetima i nastavnicima. Treće po redu predavanje pod nazivom „Što nas veže uz pročitane knjige?  – istraživanje sjećanja i navika čitanja“ održao je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac, s Katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On provodi istraživački projekt Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (akronim: PoKUS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a odvija se u sklopu Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenut je 1. ožujka 2021. godine, a predviđeno mu je trajanje pet godina. U predavanju je doc. dr. sc. Lovro Škopljanac predstavio neke činjenice iz tekuće faze projekta. Trenutno projekt istražuje emocionalnu obojenost prisjećanja, motivaciju, povezanost s omiljenim autorom, utjecaj drugih medija i ljudi na povezanost s knjigama.

Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja održale su predavanje: „Vanjsko vrednovanje čitalačke pismenosti: rezultati istraživanja PIRLS i PISA u Republici Hrvatskoj“. Hrvatska se uključila u provedbu međunarodnih istraživanja velikih razmjera u području obrazovanja 2006. , uključivši se u istraživanje PISA koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), i potom 2011. u istraživanja PIRLS i TIMSS, koja provodi Međunarodno udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) s ciljem kontinuiranog praćenja obrazovnih postignuća učenika iz triju temeljnih područja: čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. U Hrvatskoj postoji manjak nacionalno reprezentativnih ispitivanja, pa su ova međunarodna ispitivanja vrlo važna, no Ines Elezović i Ana Markočić Dekanić zaključuju da će se moći neki zaključci donositi iz rezultata državne mature i nacionalnih ispita koji se ponovno počinju provoditi te da bi se trebalo raditi i istraživanja na osnovu statistika koje sve škole provode svaku godinu. Podataka se može naći na raznim mjestima, ali ih je važno sustavno i pravilno interpretirati. Nakon njih na redu je bila Tamara Kraus iz Kvake – Ureda za kreativnu analizu. Ona je govorila o „Istraživanju čitanosti i kupovine knjiga u Republici Hrvatskoj“, istraživanju koje Kvaka provodi već dvanaestu godinu za redom od 2011. Ona je predstavila i usporedila rezultate proteklih godina. Nakon nje dr. sc. Jasna Kovačević iz Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice i čitaonice Bogdan Ogrizović u svom je predavanju naslova „Promišljanje o čitanju temeljeno na dugogodišnjim istraživanjima u knjižnici“ predstavila je istraživanja koje od 2010. svake dvije godine provode ona i prof. dr. sc. Radovan Vrana u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović. Njihova istraživanja pokazuju da interes za knjigu i čitanje ne opada, te da 80% ispitanika dolazi u knjižnicu zbog tradicionalne usluge posudbe knjige.

U predzadnjem predavanju dr. sc. Renata Šamo, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Puli održala je predavanje „Čitanje kao promjenjiv dinamički sustav“. Profesorica Šamo bavi se znanstvenim istraživanjima uglavnom usmjerenim na psiholingvističke aspekte čitanja kao sastavnog dijela procesa jezičnog usvajanja i učenja, posebice na engleskom kao stranom jeziku. U svom predavanju predstavila je povijest istraživanja čitanja kao mehaničkog procesa, sukcesivnog prepoznavanja riječi, sintaktičkoj analizi i razumijevanju pročitanog te predstavila način na koji se čitanje istražuje sada, iz perspektive teorije kompleksnosti. Čitanje je interaktivan, višeslojni proces koji uvelike ovisi o samom čitatelju.

Posljednje predavanje „Strategije čitanja za razumijevanje pročitanog: rezultati ispitivanja“ bilo je predstavljanje istraživačkog projekta koje su zajedno provele Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac, Karlovac), Gordana Šutej (Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Duga Resa), Zorka Renić (Medicinska škola Bjelovar). Cilj ispitivanja bio je utvrditi koliko ispitani učenici poznaju i koriste strategije čitanja. Nažalost, ispitivanje je pokazalo da samo trećina ispitanika (8. raz. osnovne i 1. raz. srednje škole) neovisno o dobi koristi strategije čitanja s ciljem razumijevanja pročitanog teksta. To ukazuje na potrebu sustavnog podučavanja strategija čitanja djeci, ali i obučavanjem nastavnika kako bi ovo područje bilo dio formalnog obrazovanja učitelja i nastavnika.

Zaključak: Sva su nam ova predavanja pokazala kako su istraživanja o čitanju i pismenosti nužna, bez obzira da li se radi o kvantitativnoj ili kvalitativnoj analizi, kako bi imali uvid u trenutno stanje i kako bi se mogli napraviti planovi za daljnja postupanja. Cilj ovog skupa je potaknuti javnost i dionike sustava obrazovanja da osvijeste važnosti sustavnog istraživanja čitanja i pismenosti, te da je uz učenje čitanja važno učiti djecu kako čitati da bolje razumiju tekst, da se znaju služiti dobivenim informacijama i razviju kritičko mišljenje.

Prikaz napisala: Margareta Matijević Kunst, dopredsjednica HČD-a

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s