Online okrugli stol o knjižničnim uslugama za osobe s teškoćama čitanja

U petak, 5. studenog 2021. godine Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ organizirala je online stručni skup nacionalnog karaktera s međunarodnim sudjelovanjem – okrugli stol Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti Covid-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive.

Problematika knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja poslovično izaziva posebno zanimanje stručnjaka  različitih profila zbog svoje specifičnosti i interdisciplinarnosti. To je potvrdio i stručni skup – online okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem „Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive“. Organizator je bila Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, a suorganizatori Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Financijsku potporu pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Koprivnica i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica. Među više od stotinjak sudionika najbrojniji su bili knjižničari iz različitih vrsta knjižnica, kao i knjižničari iz Slovenije, a potom predstavnici udruga, ustanova predškolskog odgoja i vladinih tijela. Upravo online format stručnog skupa omogućio je ovako brojno uključivanja onih koji inače nemaju priliku napuštati svoje radno mjesto i fizički prisustvovati stručnoj edukaciji.

Fokus skupa bio je na dostupnosti knjižnica osobama širokog spektra teškoća čitanja. Naime, prema definiciji osobe s teškoćama čitanja teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovijetno i ne razumiju pročitano. Osobe koje imaju ili mogu imati teškoće čitanja su: slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe s disleksijom, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s motoričkim teškoćama, osobe s ADD i ADHD poremećajem, osobe s autizmom, osobe s udruženim smetnjama,  socijalno i pedagoški deprivirane osobe, osobe treće životne dobi.

Skup je također ukazao na fenomene potencirane aktualnom zdravstvenom krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19  – od operacionalizacije političko-strateških dokumenata, preko dostupnosti knjižničnih prostora i specifičnih knjižničnih programa, dostupnosti u knjižnicama prilagođene građe za čitanje i asistivne tehnologije koja omogućuje pristup računalu kao i uređajima za potpomognutu komunikaciju do potrebe boljeg informiranja, educiranja i senzibiliziranja kako potrebih, tako i šire zajednice i društva u cjelini o knjižničnoj ponudi. Ovu problematiku s različitih je aspekata obradilo dvadesetak autora i suautora kroz 11 izlaganja.  U prvom dijelu skupa dobio se uvid u međunarodnu i nacionalnu perspektivu dostupnosti knjižnica  osobama s teškoćama čitanja. Nancy Bolt iz SAD-a (predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama u razdoblju 2017.-2021.) ukazala je na važnost dostupnosti knjižnica ne samo osobama s teškoćama čitanja, nego i općenito osobama s invaliditetom, bilo da se radi o korisnicima ili o zaposlenicima. Istaknula je odlučujuću ulogu knjižnične uprave i vodstva u implementaciji i praktičnoj primjeni međunarodnih političko-strateških dokumenata, posebice Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te smjernica IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions – Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova).  Istaknula je potrebu senzibilizacije i obuke knjižničnog osoblja za rad s osobama s invaliditetom, kao i potrebu zapošljavanja osoba s invaliditetom u knjižnice, dakle problematiku o kojoj se malo ili nimalo govori u Hrvatskoj. Kirsi Ylänne iz Finske (predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnice za osobe s teškoćama čitanja u razdoblju 2017.-2021.) naglasak izlaganja stavila je na model suradnje finske nacionalne Knjžnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Celia u Helsinkiju s finskim narodnim knjižnicama s ciljem da se poveća broj korisnika i opseg korisničkih skupina digitalne građe za čitanje –  od slijepih i slabovidnih na one s disleksijom, motoričkim smetnjama, intelektualnim teškoćama, problemima u učenju i drugima. Model u kojemu se novi korisnici registriraju u narodnim knjižnicama i od narodnih knjižničara dobivaju upute kako koristiti resurse Celie pokazao se uspješnim sve do pandemije bolesti COVID-19, kada se narodne knjižnice zatvaraju kao fizički prostori, što predstavlja problem za nove korisnike s teškoćama čitanja. Predstavila je i nove oblike suradnje Knjižnice Celia s komercijalnim nakladnicima kako bi se povećala ponuda digitalnih sadržaja. Uz veliku korist digitalne građe u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 posebno je istaknula nezamjenjivost fizičkih dolazaka u knjižnice i fizičkih kontakata uopće kao osnovnog čimbenika uključivanja u društvo osoba koje ne mogu čitati standardni tisak. Jedan od zaključaka skupa je da bi po uzoru na finsku praksu hrvatskim knjižnicama izuzetno koristila izrada praktičnog vodiča sa savjetima o podizanju informiranosti, educiranosti i senzibilizacije knjižnica i knjižničara u provođenju inkluzivnih politika (Accessibility Guidelines for Public Libraries, dostupno na: https://www.celia.fi/eng/accessible-library/).

Nakon međunarodnih perspektiva dobio se uvid u hrvatsku, nacionalnu razinu pružanja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja kroz četiri izlaganja domaćih autorica. Savjetnice za knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Centru za razvoj knjižnica i knjižničarstva) Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan i dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović iznijele su rezultate empirijskog istraživanja o dostupnosti ovih usluga u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj. Najvažniji su da trećina narodnih, sveučilišnih, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica nije upoznata s činjenicom imaju li slijepe i slabovidne članove ili nemaju evidenciju o tome; pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na smanjenje broja događanja s direktnim fizičkim kontaktom s javnosti i smanjenje suradnje s ustanovama i udrugama; većina narodnih knjižnica nema pogodnosti za svoje članove s teškoćama čitanja standardnog tiska. Pozitivni nalazi su da je došlo do relativnog povećanja broja suradnji knjižnica s ustanovama i udrugama u odnosu na istraživanje iz 2016. godine što je povezano s aktivnostima Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“; školski knjžničari najupoznatiji su s teškoćama čitanja standardnog tiska svojih članova. Bitan zaključak stručnog skupa je da upravo ovi rezultati trebaju biti polazište za planiranje daljnjeg razvoja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja na nacionalnoj razini.

O ulozi Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a (Hrvatskoga knjižničarskog društva) kao nezamjenjivog čimbenika nacionalnog zagovaranja potreba  osobe s teškoćama čitanja govorile su Željka Miščin i Amelija Kovačević. Usprkos reduciranju fizičkih programa u pandemiji bolesti COVID-19 paralelno su se povećali programi ove Komisije u online formatu te pokretali novi projekti zagovaranja uz nastavak kampanje „I ja želim čitati!“.

O krucijalnoj ulozi Hrvatske knjižnice za slijepe u Zagrebu u dostupnosti građe osobama koje ne mogu čitati standardni tisak izlagale su Jelena Lešaja i Ivana Vinko naglašavajući suradnju s narodnim knjižnicama i omogućavanje online posudbe knjižnične građe u pristupačnim formatima direktnim preuzimanjem knjiga s interneta, kao i posudbe u svim formatima.  

Kako bi bile otvorenije za osobe s različitim teškoćama čitanja knjižnice trebaju primjenjivati različite pristupe poticanju čitanja, što uključuje i programe biblioterapije ili vođenog čitanja za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja. Upravo o ovoj problematici izuzetno poticajno izlaganje održala je dr. sc. Ljiljana Sabljak. Zbog društvenog trenda starenja stanovništva u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pred knjižnice, posebice narodne, stavljaju se nove zadaće kako uključiti osobe treće životne dobi u knjižnice i život lokalne zajednice, što pretpostavlja nove kompetencije knjižničnog osoblja, suradnju, uključivanje volontera, animatora i umrežavanje u lokalnoj zajednici.

Nakon uvida u međunarodnu i nacionalnu perspektivu pristupa problematici knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja u prvom dijelu stručnog skupa, u drugom dijelu predstavljena je dobra praksa hrvatskih knjižnica s naglaskom na okolnosti pandemije bolesti COVID-19. Održana su izlaganja o aktivnostima i načinima rada dviju narodnih i dviju dječjih knjižnica te jedne fakultetske knjižnice – redom, Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica (dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice i Nina Šešić Mežnarić iz Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije), Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac (Anita Malkoč Bišćan, Vedrana Kovač Vrana, Miroslav Katić), Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba (Natalija Dragoja i Maela Rakočević Uvodić), Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (Dijana Hodalić, DiFon d.o.o. Studio za komunikaciju, slušanje, glas i govor i Branka Mikačević) te Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Andrea Horić i Ksenija Švenda-Radeljak).

Iz svih pet izlaganja evidentno je da su zahtjevni novi uvjeti rada za knjižničare bili izazov kojim su se otvorili novi prostori promišljanja i ostvarenja rada s korisnicima, nove usluge i provedbe programa te okretanje knjižničnim uslugama na daljinu i korištenju novih tehnologija te da se interdisciplinarni pristup pokazao najučinkovitijim.

Na kraju valja reći da je stručni skup „Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive“ organiziran povodom 15. obljetnice kontinuiranog pružanja knjižnične usluge za slijepe i slabovidne osobe u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica, koja je pokrenuta i financirana sredstvima Europske unije 2006. godine kako bi služila kao model ostalim knjžnicama u Hrvatskoj u podizanju kvalitete socijalnih usluga u lokalnim zajednicama. S vremenom su uslugom obuhvaćene i ostale skupine osoba s teškoćama čitanja u lokalnoj zajednici, prvenstveno djeca s disleksijom, intelektualnim teškoćama i socijalno deprivirana romska djeca.

Svakih pet godina koprivnička Knjiţnica i čitaonica „Fran Galović“ organizira stručne skupove na temu dostupnosti knjižnica najširem stanovništvu. Stoga je i ovaj, četvrti po redu stručni skup ostvario zacrtani osnovni cilj da se aktualiziraju, šire i i dalje unaprijeđuju knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja. Zaključci i radni materijali okruglog stola dostupni su na poveznici https://www.knjiznica-koprivnica.hr/teskoce-citanja/

U pripremi je izdavanje zbornika radova sa stručnog skupa.

Autorica: Dijana Sabolović-Krajina

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s