Što pročitati tijekom vikenda…? Iliti Preporuke za ljeto 2018.

Marija Ott Franolić, voditeljica čitateljskih radionica u knjižnicama Medveščak i Ivana Gorana Kovačića (KGZ),  za ljeto 2018. preporuča za čitanje sljedeća tri naslova: Meke granice Stanislave Nikolić Aras, Knjiga o groblju Samko Tale i Nevidljiva žena i druge priče Slavenke Drakulić.

[Tekstovi će biti objavljeni na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji Dobro jutro  7. srpnja, 14. srpnja i 28. srpnja 2018. Zahvaljujemo autorici i urednici emisije na dopuštenju za raniju objavu.]

***

STANISLAVA NIKOLIĆ ARAS: MEKE GRANICE

Nakon nekoliko zbirki pjesama, u Mekim granicama, zbirki priča u izdanju Algoritma, autorica Stanislava Nikolić Aras i u proznom je obliku pokazala da je zapravo pjesnikinja, jer u fokusu joj je poetsko oblikovanje svakodnevice. Metaforički bogatim i slikovitim izražajem ispričala je priče o nizu svakodnevnih, životnih situacija, zapravo nasumičnih trenutaka, i to trenutaka u životima onih poniženih i uvrijeđenih. Likovi koji defiliraju ovom zbirkom marginalizirani su ljudi – individualci izgubljeni, čak izluđeni uvjetima tranzicije u kojima pokušavaju izgraditi normalan život. Stanovnici turističkih mjesta u kojima se jeftino izrabljuje domaća radna snaga, majke koje djecu neuspješno pokušavaju zaštititi od bešćutnog i uniformiranog školskog sustava, djevojke koje iz dosade i želje za brzom zaradom lako skliznu u prostituciju, ali i umorne supruge koje je progutalo patrijarhalno društvo. Meke granice čitatelje će osvojiti emocionalnošću i ljepotom izraza, ali i suptilnim ocrtavanjem niza teških, graničnih, pa čak i okrutnih životnih trenutaka.

***

SAMKO TALE: KNJIGA O GROBLJU

Roman Knjiga o groblju slovačke spisateljice Daniele Kapitanove ispričan je iz infantilno-zaostale perspektive glavnog lika čije je ime Samko Tale. Svoj doživljaj svijeta Samko Tale čitateljima otkriva nabrajajući svoje svakodnevne doživljaje. Samko u stavovima ima sigurnost djeteta, robuje autoritetima za koje je spreman učiniti sve, pa i svoje bližnje uvaliti u nevolju. U svojoj težnji za ispravnošću i želji da ga ljudi prihvate kao inteligentnog opasan je za sve autsajdere – homoseksualce, Rome ili druge rase. Knjiga o groblju silno je duhovita, brzo se čita, stilski je vrlo dotjerana iako je pisana jednostavnim jezikom. Dok radnja može djelovati svakodnevno i trivijalno, zapravo je to roman o banalnosti zla. Navest će vas na smijanje i plakanje, ponekad oboje istovremeno, i natjerati vas da se duboko zamislite nad ljudskom prirodom, pitanjima dobra, zla, isključivanja i prihvaćenosti, te krivnje i nevinosti – je li čovjek koji vidi samo jednu istinu i zbog toga čini zlo naivac kojem treba oprostiti ili je kriv za svoja djela, možemo li ga držati odgovornim. Knjiga o groblju žestoka je kritika nemišljenja i slijepog vjerovanja autoritetima.

***

SLAVENKA DRAKULIĆ: NEVIDLJIVA ŽENA I DRUGE PRIČE

U društvu koje od žena sve više očekuje da budu lijepe, mlade i dotjerane, tema ženskog starenja zapravo je pretvorena u tabu. Zato je zanimljivo da nova knjiga renomirane hrvatske autorice Slavenke Drakulić, Nevidljiva žena i druge priče u izdanju Frakture, tematizira upravo žensko starenje. Međutim autorica se ne bavi društvenim tretmanom starenja, nego kroz šesnaest raznorodnih priča propitkuje intimna i osobna iskustva starenja, osobito osjećaje nevidljivosti i neadekvatnosti s kojima se starije žene suočavaju. Nevidljivu ženu i druge priče preporučam prvenstveno starijim ženama, jer bi se u njoj mogle prepoznati, shvatiti da u svojim dilemama i strahovima nisu same. No za ovim bi pričama trebale posegnuti i mlađe žene koje će se pripremiti na neminovne i prirodne životne promjene, početi o njima razmišljati i ne dozvoliti da ih prolazak godina jednoga dana iznenadi. Ova knjiga čita se polako iako je, poput autoričina romana Optužena, jednostavno napisana, ali toliko je natopljena intenzivnim emocijama da postaje nemoguće s protagonistkinjama ne suosjećati. Osim toga ove priče, kao i sva prava literatura, nagnat će vas na postavljanje temeljnih pitanja o životu, smrti, odnosu prema najbližima i sličnim temama. Slavenka Drakulić još se jednom pokazala kao vrsna poznavateljica ljudske psihe, osobito ženske.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s