Radionice poticanja čitanja „S knjigom u život“

U današnje vrijeme postoji velika potreba učenika za upoznavanje samih sebe i drugih kroz prizmu knjige i vlastitih čitalačkih navika, ali i kroz prizmu psihologa u obrazovnom sustavu. Na tragu toga psihologinja i školska knjižničarka osmislile su radionice pod nazivom „ S knjigom u život“. Radionice su obuhvaćale dva ciklusa u predmetnoj nastavi, a održane su u petnaest razreda. Prvi ciklus radionica održan je u prvom polugodištu u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a drugi ciklus radionica u drugom polugodištu u sklopu Tjedna psihologije. U prvom ciklusu radionica je obuhvaćala motivacijski razgovor vezan uz prava čitatelja, zatim se s učenicima razgovaralo o njihovim omiljenim knjigama i likovima iz knjiga. Kroz razgovor o pravima čitatelja došle smo do zaključka da i učenici koji imaju veliki otpor prema knjizi ipak se u svakodnevnom životu susreću s mnoštvom informacija koje su primorani iščitati kako bi kvalitetnije bili uključeni u svijet oko sebe. Razgovor o omiljenim knjigama ovisio je o uzrastu i interesima učenika, ali su se naslovi uglavnom odnosili na pročitane lektire, dok je bilo i naslova izvan popisa kod učenika koji imaju izrazito razvijene čitalačke navike. Glavni likovi iz knjiga s kojima su se učenici mogli poistovjetiti, koji su im bili uzori, od kojih su nešto mogli naučiti i koji su ih zabavili bili su uglavnom iz lektira, primjerice Koko, Tom Sawyer, Hlapić, Paulina P., Ljuban, Pero Kvržica, Heidi i drugi. Nakon uvodnoga razgovora učenicima su podijeljeni nastavni listići koje su trebali riješiti i prezentirati ih ostalim učenicima u razredu. Svrha individualnoga ispunjavanja listića bila je što bolje upoznati jedni druge kroz to kako ih vide roditelji, braća, sestre, šira obitelj, simpatija i prijatelji. Svaki učenik je prezentirao svoj listić. Navodimo neke od odgovora.

Tvoja majka „Kaže da sam kreativna, dobra, a u nekim iznimnim situacijama dosadna!“

„Najbolja si kad spavaš!“

„Zlato mamino.“

„Uči, Dorijane, uči!“

Tvoj otac „Ti možeš sve, samo upotrijebi mozak.“

„Kaže da sam bandit, pametna, divlja i puna energije.“

„Uvijek mora pisati zadaću kad ja gledam dnevnik.“

„Kaže isto kao i mama.“

Brat/Sestra „Ja mogu sigurno bez tebe.“

„Moja sestra misli da sam dobar prema njoj, a nekad suprotno.“

„Najbolja sestra“

„Iako se svađamo, volimo se najviše na svijetu.“

Šira obitelj „I dalje misle da sam jako mali i da ne znam ništa.“

„Kažu da sam pametna i da nastavim biti dobra u školi.“

Simpatija „Misli svašta!“

„Osobno“

„Ona misli da sam humorističan, dobar i pametan.“

Prijatelji „Odlična, zabavna, duhovita, kreativna…“

„Moj prijatelj misli da sam super.“

„Da sam cool i da sam smiješan.“

Zaključak prve radionice odnosio se na to kako čitanjem bolje izražavamo svoje misli i stavove te kako je svaki pojedinac jedinka za sebe.

Drugi dio radionice održan je u drugom polugodištu, a radionica je osmišljena tako da se učenicima na nastavnim listićima ponude razne životne situacije koje učenici skupno rješavaju na temelju vlastitoga životnoga iskustva i pročitanih knjiga nude rješenja pojedinih situacija te prezentiraju ostalim učenicima. Na nastavnim listićima bili su i primjeri i zanimljivosti vezani uz pritisak vršnjaka, neotesanost, nasilništvo, ogovaranje i svađanje koje je svaka skupina trebala iščitati i zajednički doći do rješenja i zaključka.
Pritisak vršnjaka
Učini nešto da ostaneš svoj!
Skupine koje su rješavale listić s pritiskom vršnjaka složile su se da bi držali do svoga mišljenja i ne bi pali pod utjecaj vršnjaka, međutim zajedničkim komentarima došli smo do toga da ne razmišljaju svi tako, da je nekim učenicima stalo do toga što o njima drugi misle. Zanimljivo je slušati učeničke stavove i kako se rado uključuju u raspravu nakon izlaganja svojih razrednih kolega.
Svađanje
Učenička razmišljanja vezana uz svađanje i kako se osjećaju nakon svađe ovise o tome s kim se posvađaju. Raspravljali smo i o tome treba li se uopće dovoditi u takve situacije i trebamo li razmišljati o drugima i posljedicama nakon svađanja kao što su ljutnja, suze, fizički obračuni, osvete i izbjegavanje koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ogovaranje
Što biste vi učinili kad trač/glasina krene?
Zanimljivo je bilo čuti stavove učenika vezane za ogovaranje, većina ih se složila da bi ignorirali trač, ali takav stav je kod učenika ovisio o tome o kome se govori, odnosno koliko su oni dobri s osobom o kojoj se glasina širi. Jasno nam je bilo da ih treba usmjeriti i ukazati na to koliko je važno zaustaviti krug, jer takvim pristupom ne bi ništa postigli, osim što glasina nikada ne bi bila zaustavljena.
Neotesanost
Navedeni primjeri neotesanog/neugodnog ponašanja koje su učenici dobili na nastavnom listiću izazvali su znatiželju i potaknuli ih na smijeh. Međutim kada smo došli do rasprave učenici su znali reći koja su to pristojna i prihvatljiva ponašanja, a koja ne.
Nasilništvo
Nastavni listić s temom nasilništva sadržavao je primjere koji se odnose na nasilje. Učenici su se složili da nasilje nije rješenje i ukazali su na određene probleme koji postoje unutar razreda koje je naknadno u individualnim razgovorima rješavala psihologinja, ali i brojne stvari koje su izašle na vidjelo, koje su razrednici u suradnji sa stručnim timom postavile na zdrave temelje.

Zaključak – Zašto je važno čitati?
Nakon prezentacija radova skupina i rasprave, učenicima je rečeno da čitajući prirodno i spontano usvajamo različite izraze, širimo fond riječi i povećavamo sposobnost usmenog i pismenog izricanja vlastitih misli. Na radionicama nam je bilo bitno izraziti vlastite misli, ali ne samo na radionicama, nego je to vještina i potreba za cijeli život. Potrebno je u životu znati se što bolje izraziti i upoznati sebe i druge, a knjige su te koje nam omogućuju razumijevanje drugih, razumijevanje sebe, omogućuju nam da budemo netko drugi i često nam pružaju nekakvo nadahnuće. Nadalje, čitanje nam na određeni način nameće i uvjetuje koncentraciju, čitajući putujemo, učimo, stječemo uzore. Knjige često pružaju jednu dobru, zdravu satiru, inteligentno ismijavanje života, ljudskog ponašanja, ljudske gluposti i zabluda. Učenici su tek nakon pročitanih dobrobiti čitanja, shvatili kakve su veze uopće imale radionice s čitanjem, pročitali su između redova – neki!

Literatura:
Slavens, E. (2006), Pritisak vršnjaka: Učini nešto da ostaneš svoj. Zagreb: Mosta
Slavens, E. (2006) Nasilništvo: Učini nešto prije nego zagusti. Zagreb: Mosta
Slavens, E. (2006) Svađanje: Učini nešto riječ po riječ. Zagreb: Mosta
Slavens, E. (2006) Ogovaranje: Učini nešto prije nego glasina krene. Zagreb: Mosta
Slavens, E. (2006) Neotesanost: Učini nešto, molim lijepo. Zagreb: Mosta
Longo, I. (2004) Znam što želim 2: cool bilježnica za tinejdžere. Zagreb: Sretna knjiga
Zarevski, P. (2007), Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap
Grgin, T. (2004), Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap
Berk, L. (2015), Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap

Autorice članka:
Ivana Brkić Klimpak, dipl. knjižničar i prof. hrvatskog jezika i književnosti
Stručni suradnik knjižničar – mentor
Osnovna škola „Antun Mihanović“ Slavonski Brod
ibrkic26@gmail.com
Ankica Lončarević, mag. psych.
Stručni suradnik psiholog
Osnovna škola „Antun Mihanović“ Slavonski Brod
ankica.matasovic@gmail.com

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s