“Noć knjige” u OŠ Grabrik

Važnost čitanja ili zašto je čitanje važno?

Čitanje je vještina koja je temeljna za uspjeh u životu.Pomoću te vještine dijete komunicira s drugima, informira se, stječe nova znanja i izgrađuje vlastiti identitet. Tijekom školovanja, cilj nam je osposobiti dijete za samostalno čitanje, jer njime dijete stječe nove mogućnosti jezičnog izražavanja.
Metoda glasnog čitanja ključna je za razvijanje čitalačkih navika i djetetovog uspjeha u školi. Glasno čitanje je važno jer:
– stavlja knjigu u središte pažnje
– omogućuje roditeljima, bakama, braći, sestrama, učiteljima, da budu čitateljski uzor djeci
– omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima i događajima, koje još nisu upoznali
– pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovor o pročitanom.

Zajedničkim čitanjem gradi se uzajamnost i bliskost, te se potiče socijalizacija i komunikacijske vještine.
Znamo da se djeca u školskoj dobi svakodnevno susreću sa čitanjem priča, ali uvođenje novog čitatelja- starijeg učenika za njih je nešto novo, zanimljivo i uzbudljivo.

Slikovnica – Poštar zeko Brzonogi
U sklopu projekta Veliki čitaju malima, a povodom Noći knjige 2017., učenica drugog razreda čitala je slikovnicu Poštar zeko Brzonogi učenicima 1.a. razreda OŠ Grabrik u Karlovcu.
Slikovnica je prva knjiga s kojom se dijete susreće u najranijoj dobi, a čita se s ciljem da dijete proširuje svoju maštu, postaje svjesno likova i identificira se sa određenim likovima i njihovim pozitivnim osobinama.
Upravo zbog tih pozitivnih osobina, ali i negativnih, koje se lijepo i jasno uočavaju kroz likove, odabrala sam slikovnicu Želimira Hercigonje Poštar zeko Brzonogi.
To je priča o savjesnom zecu poštaru, koji je volio svoje šumske prijatelje, a i oni njega. Svoj posao poštara obavljao je marljivo i savjesno, pa kad je nestao svi su se zabrinuli. Slučajno ga je pronašao tvor u jazavčevoj jazbini koji ga je tamo zatočio zbog ljubomore. Jazavac je zbog tog svog čina protjeran iz šume, a zec i njegovi prijatelji nastavili su složan život u šumskoj zajednici.
Slikovnica ima veliki odgojni moment, jer se kroz analizu likova i njihovih postupaka mogu lijepo objasniti ljudski osjećaji i vrijednosti- marljivost, zabrinutost, prijateljstvo, privrženost, dobrota, ljubomora.
Pouka ove bajke je da ne smijemo i ne trebamo biti ljubomorni na druge. Svojim ponašanjem sami zavrjeđujemo ljubav i prijateljstvo drugih osoba.
Nakon pročitane priče slijedila je analiza likova i njihovih postupaka. Djeca su jasno uočila i razvrstala pozitivne i negativne likove što se vidjelo u kasnije provedenoj tehnici Vrući
stolac.

„Vrući stolac“
Kroz ovu tehniku igrali smo se TV emisije, na način da su učenici novinari, a jedan učenik je gost koji sjedi na tom stolcu. Ova tehnika je izuzetno dobra jer djeci daje mogućnost postavljanja pitanja, što oni u našem obrazovnom sustavu i nemaju čestu priliku.
Na pitanje „Tko želi biti zeko?“, javilo se puno učenika i svi su htjeli zauzeti njegovo mjesto. Pitanja učenika novinara bila su vrlo maštovita, kao i odgovori učenika zeca.
Međutim, kad je jazavac došao na red da sjedne na taj stolac, ispočetka se nitko nije javio, tek se jedna učenica odvažila. Znali su da, ako sjednu, očekuju ih neugodna pitanja.To mi je bio odličan pokazatelj da su djeca uočila pozitivne i negativne likove i njihove osobine.

Zaključak
Reakcije djece na Vrući stolac, kao i njihovi crteži događaja koji ih se najviše dojmio, pokazali su mi da sam izabrala dobru slikovnicu koju su djeca razumjela i što je najbitnije, naučila cijeniti pozitivne osobine ličnosti, što mi je i bio cilj.

Marina Felić, učitelj-mentor, OŠ Grabrik, Karlovac

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s