Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu

OTVOREN JE 68. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA U FRANKFURTU HRVATSKA PREDSTAVLJA SEDAM MLADIH AUTORA POD MOTOM „ONI DOLAZE“ I KNJIGE 17 NAKLADNIKA

Frankfurt, 19.10.2016. –  otvoren je 68. Međunarodni Sajam knjiga u Frankfurtu, najvažnija svjetska manifestacija posvećena knjizi i pratećim industrijama koji traje do nedjelje 23. listopada. Naših 17 nakladnika i sedam mladih autora Zoran Antičević, Ružica Aščić, Katja Grcić, Ivan Jozić, Valent Pavlić, Iva Tkalec i Borna Vujčić pod motom „Oni dolaze“ predstavljaju Hrvatsku. Tema ovogodišnjeg nastupa Republike Hrvatske je „Hrvatska: povijest – kultura – život“. Tako se uz nakladnike i autore, kroz vizualni identitet moderno uređenog prostora predstavljaju i hrvatski dizajn, kulturni turizam te naše prirodne ljepote i znamenitosti.  Na Sajmu sudjeluju ovi nakladnici: Alfa, Algoritam, Artizana, Dhar media, Evenio, Fraktura, Green Planet Travel, Hrvatska sveučilišna naklada, Kršćanska sadašnjost, Naklada Ljevak, Meandar Media, Naklada Pavičić, Naša djeca, Školska knjiga, Tekston, V.B.Z. i Verbum. Hrvatski nastup organizirali su Ministarstvo kulture RH i udruga Brod kulture iz Zagreba, a naš prostor nalazi se u Paviljonu 5, štand D123. Sve vijesti o hrvatskom nastupu na Sajmu knjiga u Frankfurtu možete pratiti na Facebooku na adresi: www.facebook.com/Hrvatska.na.Sajmu.knjiga.u.Frankfurtu

Danas su na Hrvatskom štandu održane promocije knjiga Borne Vujčića ‘Nužno zlo’ i Ivana Jozića ‘Muška svinja’. Sutra u četvrtak, 20. listopada na programu su promocije knjiga Lee Brezar ‘Izvan okvira’ (Postavljanje temeljnih načela u životu i poslovanju) i ‘DA, I’ (Priručnik za preživljavanje – nakon padanja); potom knjiga pjesama Katja Grcić ‘Nosive konstukcije’;  Zorana Antičevića ‘Evanđelje tame’. U petak  21. listopada  su promocije knjiga Ive Tkalec ‘100 posto društveni odgoj’ Valenta Pavlića ‘Evanesco’. U subotu, 22. listopada su promocije knjige Bojana Meandžija ‘Trči! Ne čekaj me…’ i Ružice Aščić ‘Dobri dani nasilja’. Hrvatski nastup na Sajmu knjiga pomogli su HEP, Badel 1862, Zagrebačka pivovara, Stock i  Hrvatska turistička zajednica.

Tradicionalno, na Sajam u Frankfurt iz cijelog svijeta pristižu izdavači, nakladnici, agenti, vlasnici autorskih prava, filmski producenti, knjižari, autori, prevoditelji kako bi zajedno surađivali i poslovali. Na Sajmu izlaže oko 7000 nakladnika iz više od 130 zemalja Svijeta. Prva dva dana Sajma posvećena su poslovnim susretima, a potom se otvara najširoj publici. Ukupno ga posjeti oko 300.000 posjetitelja i 10.000 novinara iz cijeloga Svijeta. Zemlja počasni gosti Sajma su Kraljevina Nizozemska i belgijska pokrajina Flamanska koje zajednički nastupaju uz slogan „Sve ovo dijelimo”(This is what we share).

Pomalo i pod pritiskom teških svjetskih zbivanja otvoren je 68. Frankfurtski sajam knjiga 2016. u sklopu kojeg je organizirano oko 4000 raznih događanja vezanih za knjigu. Na službenom otvorenju spominjale su se migracije izbjeglica i problem njihove integracije, pročitalo pismo turske spisateljice Asli Erdogan koja je zatvorena u Turskoj zbog svojeg otpora tiraniji premijera Erdogana, pričalo se i o budućnosti knjige i autorskim pravima koja je sve teže štititi u digitalno doba…

More, isti jezik, književnost, zajedničku povijest, ljepotu… sve to dijele Nizozemska i belgijska pokrajina Flamanska – počasni gosti ovogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu, koje zajednički nastupaju uz slogan “This is what we share!“ – Sve ovo dijelimo. A svi dijelimo vrijednosti, stavove, ideje, strahove, a dijeljenju se suprotstavlja nesloga, sukob i agresija. Upravo tu je snaga književnosti što daje nadu i što može raskinuti lance i srušiti zidove tiranija i što je mjesto dijaloga na kojem se sve razlike mogu susresti i tolerantno razgovarati, a ne napadati i poništavati.

No, knjiga nije mrtva, muči se istina,ali živi … u padu je od 1.5 % u njemačkoj u nakladničkoj industriji, prodaje se više e-knjiga ali za manje novaca. U doba „contenta“ svi postaju stvaratelji sadržaja pa je i sam sajam proširio svoj sadržaj programom ARTS+ kojim želi „izaći“ iz svijeta knjige i povezati se s drugim kreativnom industrijama. Tu su zanimljive pojave na granici disciplina poput umjetne inteligencije koja sama razvija sadržaje i piše knjige npr., 3D tisak u arhitekturi i modi, virtualna stvarnost u muzejima i urbanom planiranju, čak i digitalne trgovine za kreativne proizvode … Ovogodišnji je počasni gost Sajma David Hockney, svjetski poznati slikar koji je među prvima još 80-tih godina prošloga stoljeća počeo „slikati“ pomoću računala, a danas iako pozne dobi slika pomoću I-pada.

U sklopu Sajma dodijelit će se i Globalna nagrada za ilustraciju – The Global Illustration Award a održava se i izložba njemačkih ilustratora knjiga. Knjiga je povezana s filmskim biznisom i proizvođačima video igara a i njih Sajam povezuje i umrežava, a publika će putem Pinteresta glasati za najomiljeniji ne-knjiški (nonbook) proizvod i birati najbolju knjigu prema izboru publike. Intrigira nas budućnost knjige a tu je svakako zanimljiva i 3D knjiga u koju se ulazi pomoću posebnih naočala a čitatelj/gledatelj se može uplesti u radnju i razgovarati s likovima. U Frankfurtu je  i cijeli 3D paviljon s filmovima, video igricama i virtualnom stvarnošću. Omiljeni dio posjeta je i Galerija okusa – paviljon s kuharicama i knjigama posvećenim hrani iz cijeloga svijeta i 3D live kuhanjem i kušanjem!  Frankfurt je kako moto sajma knjiga kaže – pravi globalni glavni grad ideja!

Službene fotografije sa Sajma pogledajte na  http://www.buchmesse.de/en/fbf/press/press_photographs

Preporuka predsjednika zadarskog Ogranka HČD-a

Što čitati? Preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

ROMANI ZA MLADE

1.       John Green (Greška u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.       Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.       Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.       Serije danas traženih distopijskih romana za sve ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint (James Dashner), Različita (Veronica Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite Condie).  Spominjući distopijske i znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga  žanra, evergreene Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.       Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski filmovi pedesetih.

2.       Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.       Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.       Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.       Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.       Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.       Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.       Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.       Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i autora).

2.       Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv besmislenog režima).

3.       Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.       Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.       J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.       Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.       Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.       Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell, Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira, tu su:

1.       David Foenkinos – Delikatnost

2.       Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.       Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.       Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem čitatelju).

2.       Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.       Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.       Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.       G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.       Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani  kao dječja literatura, što je vjerojatno uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.       Spaghetti brothers –  strip u šest dijelova, koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.       Sam samcat – strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.       Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo.

 

U cjelosti pročitajte tekst na : http://m.ezadar.hr