Europska mreža za poticanje pismenosti – ELINET

Autorice: Kristina Čunović i Snježana Berak

Svaka peta odrasla osoba u Europi ima poteškoća u čitanju i pisanju. To je razlog, ne samo njihovom teškom pronalaženju posla, nego i teškoj socijalizaciji i inkluziji, ograničavajući njihovo sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu. Pismenost je temelj razvoja u osobu koja će biti sposobna smisleno živjeti i raditi, te koristiti sve blagodati zajednice u kojoj živi.

ELINET (The European Literacy Policy Network) – Europska mreža za poticanje pismenosti osnovana je s ciljem poticanja pismenosti kako bi se smanjio broj djece, mladih i odraslih slabih vještina čitanja i pisanja u Europi.

Mreža je jedinstvena jer pokriva teme pismenosti po svim dobnim skupinama i svim područjima od čitanja u obrazovnim ustanovama do čitanja iz užitka. ELINET predstavlja prekretnicu u europskoj politici opismenjavanja, analizira i savjetuje u razvoju i podizanju svijesti o pismenosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Projekt je dvogodišnji i financirala ga je Europska komisija – Opća uprava za obrazovanje i kulturu u razdoblju od 01.02. 2014. do 31. 03. 2016. Projektom i ukupnim fondom od 4 008 100 eura koordiniralo je Sveučilište u Kölnu (prof. dr. Christine Garbe, Institut fur Deutche Sprache und Leteratur II). Predstavljen je u veljači 2014., na 59. godišnjoj Konferenciji o čitanju IRA-e.1 Krajnji cilj ELINET-a je smanjiti broj djece, mladih i odraslih osoba niske razine pismenosti u Europi.

ELINET je konglomerat 77 organizacija koje se bave pitanjima pismenosti iz 28 europskih država. Uključuje  Ministarstva obrazovanja i nacionalne agencije, postojeće organizacije i nacionalna udruženja, međunarodne organizacije, zaklade, sveučilišta, istraživačke centre, učiteljske fakultete… Uključene su zemlje (abecednim redom): Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Litva, Mađarska, Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija.
Ustroj projekta je kombinacija istraživačkih temelja, smjernica i stručnih materijala, te uključuje analize primjera dobre prakse i izvješća iz europskih zemalja o stanju pismenosti, alate za podizanje svijesti o važnosti pismenosti i prikupljanje sredstava, te europsku platformu pismenosti. Glavni zadatak ELINET-a je identifikacija dobre prakse u razvoju i poticanju pismenosti u EU i uspostava internetske platforme za razmjenu prakse te organizacija europskih konferencija o čitanju u svrhu prezentacije rezultata široj javnosti. Jedan od ishodišta projekta su analize i izvještaji europskih zemalja o razvoju i poticanju pismenosti i dobroj praksi. Uspostavljen je zajednički okvir vrednovanja koji uključuje sve dobne skupine ELINET Country Reports: Frame of Reference 2 na osnovu kojeg je izrađen opširan i sažeti izvještaj o razvoju i poticanju pismenosti u Hrvatskoj3. Na izvještajima su radile članice HČD-a Kristina Čunović i Drahomira Cupar uz podršku i pomoć članova tima Ivane Faletar Horvatić, Alke Stropnik, Mate Jurica, Martine Dragija Ivanović, Srećka Jelušića, Davorke Semenić-Premec, pedijatrice Marije Radonić uz poseban doprinos Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).

Glavni alat za komunikaciju unutar mreže i razmjenu njezinih postignuća sa širom javnosti  je zajednička europska internetska platforma http://www.eli-net.eu/ na kojoj se nalaze informacije o projektu, izvješća europskih država o pismenosti, preporuke za članice ELINET-a, alati i smjernice za prikupljanje sredstava i podizanje razine svijesti o važnosti razvijanja pismenosti, primjeri dobre prakse za razvoj i poticanje pismenosti i još mnogo toga. Informacije su dostupne i potpuno besplatne i trebale bi biti vrijedne ministarstvima, obrazovnim institucijama, neprofitnim organizacijama i svim pojedincima koji se bave poticanjem pismenosti.

Hrvatsko čitateljsko društvo jedina je hrvatska udruga uključena u aktivnosti ELINET-a. Kao pridruženi partner djelovalo je u okviru Tima 7 čiji su članovi analizirali europske primjere dobre prakse, osmišljavali aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti (video-snimke, letci, veleplakati, vodič za pokretanje kampanje) te aktivnosti povodom Međunarodnog dana pismenosti 2015. godine. Naime, jedan od ishodišta ELINET-a je pokretanje Tjedna pismenosti kao jedne od aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti. Tjedan pismenosti 2015. organiziran je od 8. do 17. rujna 2015. s ciljem podizanja svijest o niskoj razini pismenosti u cijeloj Europi. Na svečanosti zatvaranja Tjedna pismenosti u Bruxellesu, 17. rujna 2015. Hrvatska je bila zastupljena na inovativnoj izložbi plakata doprinosom pomoćnika ministra obrazovanja, znanosti i sporta Staše Skenžića i jedanaestogodišnje djevojčice Hane Berak iz Bjelovara, a Hrvatsko čitateljsko društvo sudjelovalo je u njezinoj organizaciji. Na internetskoj adresi Tjedna pismenosti 2015. nalazi se više od 90 prijavljenih događanja, a među njima je i nekoliko događanja organiziranih u Hrvatskoj. Projekt Thank you that I’m writing/ Hvala vam što sam pismen/a je proveden u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar tijekom ljeta pa do kraja rujna, a planovi za obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti i Tjedna pismenosti 2015. godine krenule su još u lipnju. Projekt se sastojao iz tri djela. U prvom djelu izrađeni su informativni letci u kojima je navedeno što je Tjedan pismenosti, kada se obilježava i zašto, te što je zadatak učesnika projekta koji provodimo. Zatim je bilo potrebno animirati i informirati korisnike, putem razgovora jedan na jedan, kao i pojasniti što se od njih očekuje. Evociranje sjećanje na osobu koja je zaslužna što oni danas znaju čitati i pisati, u razgovorima sa odraslim osobama uglavnom su izazvali burne emocije, kod nekih toliko snažne da su plakali. Prisjećali su se djetinjstva, učitelja, učiteljica, baka, nepismenih roditelja pa i samostalnog usvajanja čitalačkih vještina. S djecom su razgovori bili puno mirniji. Djeca su uglavnom zahvaljivala učiteljicama i roditeljima. Sljedeća faza bila je pisanje pisama. Svatko je mogao odvojiti dovoljno vremena da razmisli i sroči kako želi tekst pisma. Prikupljanje pisama svih onih koji su željeli podijeliti svoja sjećanja na najzaslužniju osobu za njihovu pismenost, bez obzira na dob, trajala je od srpnja do početka rujna. Za izložbu je bila predviđena i neizostavna fotografija na kojoj je jasno vidljivo kako autor pisma piše. Naglasak je cijelo vrijeme bio na pismenosti, važnosti pismenosti kao i davanje informacija o njenoj dobrobiti u cjelokupnom čovjekovom razvoju. Izložba je postavljena na Dječjem odjelu bjelovarske Knjižnice, na samom ulazu. Izazvala je veliki interes posjetitelja, korisnika, a bila je i medijski popraćena.

Jedan od rezultata ELINET-a je objavljivanje Deklaracije o pravu europskih građana na pismenost koja je predstavljena na 3. ELINET europskoj konferenciji o pismenosti održanoj 21. i 22. siječnja 2016. u Amsterdamu. Europska komisija uvidjela je da opismenjenost slabo napreduje u posljednjih deset godina. Ipak, uz afirmativne akcije s pozitivnim porukama moguće su promjene na bolje. Ova Deklaracija bi trebala pokazati kako – uz valjanu potporu – djeca i mladi mogu razviti, a odrasli poboljšati vještine čitanja i pisanja te steći značajnije mjesto u društvu. Pozivamo Vas da Deklaraciju ispišete i postavite je na vidljivo mjesto u ustanovi, pošaljete je donosiocima odluka u lokalnoj zajednici ili predstavite članovima knjižnice.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s