Osvrt na 7. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“

pišu Ida Gašpar i Maja Krulić Gačan

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica i ove se godine pridružila obilježavanju 8. travnja, Svjetskog dana Roma, tradicionalnim 7. okruglim stolom Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području. Ove godine tema je bila  Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020., a održan je u ponedjeljak, 11. travnja 2016.

Cilj održavanja ovih okruglih stolova je poboljšati životne šanse romskoj djeci koja žive u siromaštvu i teškim uvjetima kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja kako bi se što lakše uključila u život lokalne zajednice i društva, potaknuti što veću i kvalitetniju uključenost romske djece i mladih u obrazovni proces te poboljšati stručne kompetencije onih koji rade s pripadnicima romske zajednice.

Sudionici Okruglog stola, a među njima i mnogi po prvi put, bili su odgajatelji – predstavnici dječjih vrtića iz Drnja, Đelekovca, Legrada, Peteranca, Koprivničkog Ivanca, Sigeca i Molvi, stručni suradnici i nastavnici  – predstavnici OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica s područnom školom Reka, OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, COOR Podravsko sunce Koprivnica, OŠ Fran Koncelak Drnje, OŠ Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec s područnom školom Imbriovec, OŠ Legrad, OŠ Koprivnički Ivanec, OŠ Andrije Palmovića Rasinja s područnom školom Kuzminec, Obrtničke škole Koprivnica, Pučkog otvorenog učilišta,  Centra za socijalnu skrb i Centra za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“  te predstavnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, kao i osnovnoškolskih knjižnica u Drnju, Kloštru Podravskom i COOR Podravsko sunce Koprivnica.

Pozdravnim su se govorima skupu obratili Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, Franjo Horvat, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije i predsjednik Udruge Roma „Korak po korak“, Željko Oršoš, predstavnik Udruge bolja budućnost  iz Reke, Maja Ferlindeš, samostalna upravna referentica za socijalnu skrb u Gradu Koprivnici, Vesna Peršić Kovač, viša savjetnica za kulturu, udruge, nacionalne manjine i sport u Upravnom odjelu za obrazovanje,  kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije,  te Mirko Marković, predstavnik Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U uvodu u stručni skup dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina podsjetila je prisutne na teme i zaključke proteklih šest okruglih stolova održanih od 2010. do 2015. godine te upozorila na nepostojanje relevantnih statističkih podataka o broju Roma i njihovj uključenosti u obrazovni proces na našem području što je s jedne strane posljedica neizjašnjavanja pripadnika ove nacionalne manjnine tijekom popisa stanovništva, ali i neažuriranja ovih podatka. Drugi je dio njezinog izlaganja obuhvaćao pregled okvirne slike uključenosti romske djece u programe predškole, osnovne škole i programe Pučkog otvorenog učilišta na koprivničkom području Koprivničko-križevačke županije.

U drugom je dijelu okruglog stola održana interaktivna radionica na kojoj su sudionici podijeljeni u tri radne skupine kako bi identificirali probleme u području obrazovanja naših romskih članova zajednice na predškolskoj, osnovnoškolskoj te srednjoškolskoj razini zajedno s cjeloživotnim učenjem. Identificirani su problemi vezani uz nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu donašanja političkih odluka, obrazovne i socijalne ustanove, roditelje i djecu te su predložene neke konkretne aktivnosti za njihovo rješavanje. U uvodnom izlaganju u radionicu dipl. ing. Marija Babić iz tvrtke Embeco d.o.o., izložila je mogućnosti koje se pružaju za financiranje projekata iz Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.  Očekuje se da će natječaji biti raspisani u drugom kvartalu 2016. godine pa je i ova radionica dobra priprema za pisanje projekata.

Predstavnici dječjih vrtića koji se bave odgojem i obrazovanjem predškolske djece kao najveće probleme istaknuli su nepoznavanje hrvatskog jezika kod djece, nezainteresiranost ali i neinformiranost roditelja o potrebi uključivanja romske djece što ranije u sustavni i organizirani predškolski odgoj i obrazovanje te nedovoljna izdvojena sredstva jedinica lokalne samouprave kojima bi se potaklo i pomoglo što većem broju romskih obitelji da svoju djecu upišu u vrtiće (npr. pomoć u doplati cijene vrtića, u prijevozu djece  i sl.).

Otežano obrazovanje istaknuto je kao ključni problem osnovnoškolske skupine čemu je glavni uzrok složena povezanost niza socio-ekonomskih faktora – siromaštva bez mogućnosti da se zadovolje elementarne životne potrebe kao što je hrana, teški i nepovoljni stambeni uvjeti bez elementarnih pretpostavki kao što su voda i struja, nezaposlenost, neobrazovanost i neinformiranost roditelja i neprepoznavanje obrazovanja kao ključnog čimbenika izlaska iz začaranog kruga siromaštva i društvene isključenosti. To rezultira nepostojanjem socijalnih, komunikacijskih, higijenskih i drugih navika i vještina koje se očekuje od djeteta kad krene u školu. Govorilo se o aktivnostima, poput radionica, poduka kako bi se eliminirala odgojna zapuštenost djece, neodgovorno roditeljstvo te poboljšala nedovoljno koordinirana komunikacija  između institucija uključenih u obrazovanje i socijalnu skrb. Istaknuto je da je zapošljavanje asistenta u nastavi i romskih  pomoćnika velika pomoć nastavnicima, djeci i romskim roditeljima u preveniranju niza problema. Međutim, radi se o povremenoj, a ne sustavnoj praksi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. One škole koje su organizirale višegodišnju, sustavnu i kontinuiranu praksu komuniciranja s romskim roditeljima, koja podrazumijeva sastanke u školi, ali i odlazak u romska naselja i domove romskih obitelji, također imaju evidentne uspjehe u uključivanju romske djece u život škole i završetak osnovnoškolskog obrazovanja. Angažman romskih udruga također je bitan čimbenik uspješne komunikacije škole s romskim roditeljima, jer su upravo roditelji ključni u poticanju svoje djece da završe školu.

Najveći je problem u srednjoškolskom obrazovanju i cjeloživotnom obrazovanju odraslih mali broj Roma koji završavaju osnovnu školu te nakon toga nastavljaju srednju školu i fakultet. Uzrok tome je nemotiviranost za obrazovanje, jer se posao ne nalazi i kada se završi srednja škola što pokazuju i primjeri nezaposlenih romskih pomoćnika. Tu je i sustav socijalne pomoći koji destimulira roditelje na poticanje djece na završetak školovanja i traženje posla.

Zaključeno je kako je važno povezivanje svih dionika, tj. stručnjaka u odgoju i obrazovanju, i ostalih pojedinaca, udruga, institucija i tijela lokalne uprave i samouprave koji se bave pitanjima Roma kako bi razmijenili informacije, iskustva i pokušali zajedno pronaći rješenja za probleme. Ključnu ulogu u tome imaju donositelji političkih odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kao pokretači relevantnih aktivnosti i mjera. Upravo ovakvi okrugli stolovi mogu poslužiti kao platforma za umrežavanje i koordinaciju niza paralenih aktivnosti potrebnih kako bi se istinski, učinkovito rješavali problemi.  Identificirani  problemi s kojima se susreću sudionici u obrazovnom odlična je podloga za pisanje projekata za prijavu na natječaje za sredstva iz europskih fondova u čemu vodeću, koordinirajuću ulogu trebaju imati jedinice lokalne uprave i samouprave.

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s