Dječje knjižnice i civilno društvo

piše Alka Stropnik, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a

Stručni skup Dječje knjižnice i civilno društvo održan je 18. ožujka 2016. u Knjižnici Medveščak u Zagrebu u  organizaciji Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva te Knjižnica grada Zagreba – Knjižnice Medveščak. Kao i svake godine, u proteklih 10 godina, skup je svojom aktualnom temom izazvao veliku pažnju i privukao preko stotinu dječjih knjižničara iz cijele Hrvatske.

Stručni skup Dječje knjižnice i civilno društvo tematski se bavio suradnjom knjižnica i organizacija civilnog društva, promišljanjem o važnosti volonterskog rada, osvješćivanjem i poticanjem djece i mladih za aktivno sudjelovanje u društvu.

Pozvana izlaganja održali su: Ivana Kordić, voditeljica zagovaranja i razvoja Volonterskog centra Zagreb, Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu.

U izlaganju Volontiranje kao pokretačka energija vitalnog i demokratskog društva Ivana Kordić je govorila o terminima koji se koriste kada govorimo o civilnom društvu, odnosno trećem sektoru te ih opisala kao prostore kojima se jamči stabilnost i sadržajnost demokratskog poretka. Kordić je istaknula da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jasna ideja što je volontiranje, jer se često smatra da se kroz volotiranje pojednici stručno osposobljavaju, traže posao ili rade za opće dobro. No, volontiranje je nešto sasvim drugo – to je pravo življenje demokracije (za razliku od izlaska na izbore svakih nekoliko godina). Kako bi volontiranje postalo društvena vrijednost, važnu ulogu ima sustavni građanski odgoj i obrazovanje. Kroz njega bismo trebali učiti djecu i mlade da u demokraciji aktivno sudjeluju, sa svim pravima i obavezama.

Pirati u bibliotekama naziv je izlaganja koje je održao Mario Hibert. Govoreći o narodnim knjižnicama i knjižničarima-aktivistima naveo je primjere hakera, DIY aktivista i tzv. commonersa, koji zastupaju otvoreni pristup znanju kao javnom dobru. Pristup informacijama i osposobljavanje korisnika knjižnica za kritičko korištenje informacija te razmjena znanja i etika djeljenja daleko su od knjižničarske neutralnosti i čine ideju kritičkog knjižničarstva. Hibert smatra da ako knjižničari žele biti kritički knjižničari, velika je vjerojatnost da su na rubu zakona. Subverzivna pozicija knjižničara podrazumijeva organiziranje informacija radi njihova djeljenja. Hibert je govorio, između ostalog, o kolektivu Radical librarians, projektu Library freedom, McKenzie Warku, Edwardu Snowdenu i Aaronu Swartzu, te proširio knjižničarsku priču otvorenim načinom razmišljanja o struci.

Grozdana Ribičić se u svojem izlaganju Treći prostor za treći sektor – zajednička uloga u demokratizaciji društva i aktivitetu građana osvrnula na rad dječjih knjižnica u odgoju djece i mladih,  poticanje na čitanje, razvoj različitih vrsta pismenosti, razvoj samopouzdanje i aktivnost čime utječu na njihov kvalitetan i kreativan razvoj. Knjižnicama su u tome važan partner predstavnici civilnog društva. Iako su motivi udruga različiti, primjeri dobre prakse kod nas i u svijetu pokazuju bogatstvo oblika suradnje.

U drugom dijelu prikazana je dobre prakse ,odnosno primjeri programa i projekata koje dječje knjižnice provode u suradnji s udrugama i volonterima. Između ostalih govorilo se o o suradnji u projektu Oboji svijet tolerancijom Foruma za slobodu i čitanja u Klinici na pedijatriji KBC-a Zagreb kojem sudjeluje Knjižnica A. Cesarca iz Zagreba, besplatnoj pomoći pri učenju (Knjižnica S. S. Kranjčevića), pokretanju projekta Aktivizam mladih i građansku inicijativu Ajmo svi na trg! i organizaciji Teen Cornera s ciljem osvještavanja tinejdžera o važnosti čitanja za razumijevanje vlastitog položaja u društvu i kritičkog odnosa prema svijetu koji ih okružuje (Gradska knjižnica Novigrad-Cittanova), suradnji Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić iz Karlovca s udrugama Polka, Dim i Gong s kojima organizira tribine i predavanja usmjerena na poticanje društveno-političkog aktivizma mladih i dr.

Programi i aktivnosti koje knjižnice provode organiziraju se s ciljem stvaranja novih naraštaja čitatelja, pismenih i osvještenih pojedinaca, a osim što u tome surađuju s organizacijama civilnog društva, programima namijenjenim djeci i mladima pridonose razvoju samog civilnog društva, društva građanski i politički pismenih pojedinaca, koji vole i čitati.

Program i prezentacije sa skupa dostupni na – http://hkdrustvo.hr/hr/skupovi/program/296http://hkdrustvo.hr/hr/skupovi/program/296

Snimke pozvanih izlaganja moguće je vidjeti na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba – https://www.youtube.com/watch?v=jvlaK5gNym0

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s