Nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice Vesni Mihanović

piše Kristina Čunović, predsjednica HČD-a

U povodu obilježavanja ovogodišnjega Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Knjižnici je 22. veljače 2016. godine upriličena svečanost kojoj su nazočili brojni ugledni predstavnici akademskoga, kulturnoga i političkoga života Hrvatske.

Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za ukupan doprinos razvoju hrvatskoga knjižničarstva, posebno u segmentu promicanja stručne i razvojne djelatnosti u području narodnoga knjižničarstva primila je jedna od pokretačica splitskog ogranka HČD-a, umirovljena knjižničarka Vesna Mihanović. Dobitnicu je Nagrade predstavio koordinator Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivan Kosić.

Ponosni smo i zahvalni što je dio Hrvatskoga čitateljskog društva i ovim putem joj iskreno čestitamo!

Vesna Mihanovic dobitnica Nagrade NSK

Vesna Mihanović rođena je 1950. godine. U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu zaposlila se 1979. kao diplomirana knjižničarka informatorica na odjelima za odrasle. Od 1996. vodila je Županijsku matičnu službu za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Bavila se planiranjem, razvojem, savjetodavnim radom, te je poticala knjižnice na svojem području na primjenu novih metoda rada. Pratila je stručne knjižničarske skupove, povremeno izlagala i objavljivala članke u stručnim časopisima te uređivala stručna izdanja GKMM-a.

Kao dugogodišnja i aktivna članica Društva knjižničara u Splitu, u jednom je mandatu bila tajnica Društva (1987. – 1989.), a zatim i predsjednica (1989. – 1991). Napisala je nekoliko radova o povijesti i radu DKST-a. Bila je nekoliko mandata članica uredništva Glasnika DKST-a, kao i u uredništvu Vodiča kroz knjižnice grada Splita.
Godine 2000. osmislila je i zajedno sa svojom knjižnicom pokrenula projekt „13 knjižnica grada Splita“, plan širenja mreže GKMM-a temeljen na knjižničnim standardima te na ustroju grada, tj. broju stanovnika u pojedinim četvrtima, prometnom komunikacijom među četvrtima. U velikom dijelu taj se plan i ostvario u proteklih petnaest godina. Otvorene su sljedeće knjižnice: Knjižnica Trstenik (2000.), Knjižnica Spinut (2003.), Knjižnica Brodarica (2007.), Knjižnica Ravne njive (2007.), Knjižnica Žrnovnica (2008.) i Središnja knjižnica (2008.).
Nakon Domovinskog rata, važnu ulogu u obnovi knjižnica i poticanju čitanja imale su županijske matične službe. Za vrijeme Vesnina vođenja Županijske matične službe, zahvaljujući njezinu radu i uz značajnu podršku Ministarstva RH, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine knjižnice, ukupno su do danas otvorene, osamostaljene, preuređene ili preseljene 23 narodne knjižnice i njihovi ogranci ( Dugopolje, Trogir, Trilj, Supetar, Selca, Omiš, Solin, Vis, Komiža, Jelsa…). Istodobno se trudila da se te knjižnice i kadrovski ekipiraju – poticala je na školovanje i informacijsku pismenost djelatnika. Sama se osobno tijekom svoga rada stručno usavršavala, ali što je najvažnije – znanje je prenosila drugima, stvarala kontakte i međusobno povezivala knjižničare na području svoga djelovanja. Vesnine zasluge za kvalitetu knjižničnih usluga u svojoj knjižnici i županiji ostat će dugo vidljive, kao i njezin doprinos razvoju struke u Hrvatskoj.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s