Stručni skup o strategijama čitanja

bjelovar

Stručni skup o strategijama čitanja u Bjelovaru 24. studenog 2016. s početkom u 10 sati, u multimedijalnoj dvorani Gradskog muzeja Bjelovar

Međunarodni dan pismenosti svake godine obilježavamo 8. rujna i to stručnim skupom u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva za sve članove, no i sve one koji se bave čitanjem i pismenošću na bilo kojoj razini. Ovogodišnja tema Motivacija i strategije za poticanje čitanja izazvala je veliko zanimanje stručne javnosti, ali i pokrenula mnoge rasprave, obzirom da još uvijek čekamo na usvajanje Nacionalne strategije za poticanje čitanja, kao i nove kurikularne reforme.

Na inicijativu voditeljice Županijskog stručnog vijeća nastavnika hrvatskog jezika BBŽ i predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva, kojem su priključeni Županijsko stručno vijeće učitelja hrvatskog jezika BBŽ, Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola BBŽ, Županijska matična služba Narodne knjižnice Petar Preradović i Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar, održao se Stručni skup pod nazivom Strategije čitanja, 24. studenoga 2016. s početkom u 10 sati, u multimedijalnoj dvorani Gradskog muzeja Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1.

Skup je zamišljen u dva dijela. U plenarnom djelu dr.sc. Danko Plevnik – Kako je moguća nemoguća misija i prof. Tanja Marčan – iznijeli su svoja izlaganja, a nakon pauze uslijedio je Okrugli stol pod nazivom Kako je nemoguća misija – moguća.

Cilj ovog skupa je okupljenima dati između ostalog i mogućnost razmjene iskustava na svim nivoima, kao i naglasiti važnost međusobne povezanosti, komunikacije i suradnje.
Pozivom na uključivanje svih prisutnih u diskusiju doneseni su zaključci, koji će biti smjerokaz i prilog razvoju novih i učinkovitih strategija za poticanje čitanja, a samim time kvalitetnijem usvajanju novih znanja.

Zaključeno je sljedeće:
– knjižničari su dobro informirani o strategijama za poticanje čitanja, ali ih teško ostvaruju jer nisu uklopljeni u nastavu i teško dolaze do učenika, ovise o kolegama nastavnicima koji im „prepuste“ neki od nastavnih satova. Stoga je neophodno, obzirom da još nije sustavno regulirano, na nivou škole poticati međusobnu intenzivniju suradnju knjižničara i nastavnika, ne samo hrvatskog jezika.
– raditi na poticanju čitanja i nakon što učenik završi razrednu nastavu
– svi koji su na bilo koji način uključeni u rad s djecom, vezano za čitanje, trebaju biti educirani, primjenjivati stečena znanja u praksi, nadograđivati znanja i vještine koje imaju.
– jedan od prijedloga je: otvoriti web stranicu koja će prikupljati primjere dobre prakse u provođenju strategija poticanja čitanja i motivacije, što bi bilo od koristi ostalima.
– jedno okupljanje kao što je ovo ( knjižničara, nastavnika i profesora, voditelja matične službe) nikako ne bi smjelo biti jedino, već je putem ŽSV potrebno organizirati određene cikluse i o svim vrstama pismenosti, kako bi se zajednički korak po korak uspostavljali međusobni odnosi, prema istom cilju.
– potrebna je afirmacija čitateljske nastave pomoću koje bi mladi mogli prepoznavati čitanje kao pretpostavku svog unutarnjeg i zajedničkog vanjskog života.
– radikalan zaokret okretanja učeniku kao subjektu čitanja uključuje i značajnije korištenje neknjiževnih tekstova i elektroničkih medija.
– nastavnici hrvatskog jezika moraju preći u ofanzivu i preuzeti nastavu digitalnog čitanja, kako bi učenici dobili i digitalne čitateljske kompetencije. Trebali bi aktivnije sudjelovati i u blogosferi i na Facebooku, u smislu preporučivanja knjiga koje je danas u rukama umreženih učenika, te i tako angažirati u izvanškolskoj borbi za estetske kriterije ukusa.
– održivo motiviranje ne može se zasnivati samo na invenciji atraktivnih tehnika animiranja za kampanjska čitanja, nego omogućiti obrazovanje za cjeloživotno čitanje, učenje.
– profesori moraju pronaći načine postupnijeg i prihvatljivijeg približavanja obveznoj građi koju zahtijeva Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a knjižničari balansirati između te obveze i slobode izbora. Odnos između profesora hrvatskog jezika i knjižničara je kao odnos između liječnika i ljekarnika.
– uloga knjižničara je presudna za donošenje odluke o nastavku čitanja mladih jer su oni, posebice školski knjižničari, u svakodnevnom kontaktu s učenicima i u prilici da prate način na koji oni biraju knjige.
– edukaciju nastavnika potrebno provoditi u smjeru daljnjeg osvjetljavanja glavnih problema u poticanju čitalačke pismenosti kod djece i mladih.
– potrebno nastavnicima pružiti ohrabrenje u korištenju novih metodičkih pristupa nastavi književnosti koji bi djecu i mlade približili čitanju.

Hrvatsko čitateljsko društvo ovu je godinu posvetilo upravo motivaciji za poticanje čitanja kao i razvoju strategija čitanja. Podatak da svaki peti petnaestogodišnjak ili 55 milijuna odraslih stanovnika Europe ima poteškoća u čitanju i pisanju, razlog je što smo upravo ovaj skup organizirali u suradnji s gore navedenima. Do sada je prijavljeno oko stotinjak sudionika.

Nakon Bjelovarsko-bilogorske županije, slijedi Koprivničko-križevačka županija i Karlovačka županija koje su pokazale također interes za okupljanjem i održavanjem stručnog skupa na temu strategija čitanja.

Snježana Berak, predsjednica HČD-a

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s