Prikaz Europske konferencije o informacijskoj pismenosti – ECIL 2013

Ivana Hebrang Grgić

Informacijska pismenost razvila se tijekom posljednjih desetljeća i postala sastavnim dijelom brojnih područja ljudskog djelovanja. Danas ne postoji znanstveno područje u koje može napredovati bez informacijske pismenosti.

Sudeći po broju sudionika i kvaliteti izlaganja, prva po redu Europska konferencija o informacijskoj pismenosti (http://www.ecil2013.org) „pala“ je na plodno tlo – očito su organizatori pogodili pravi trenutak u kojem je jednostavno eksplodirala bujica izvrsnih radova informacijskih stručnjaka iz svih krajeva svijeta. To nikako ne čudi ako znamo da je sama ideja, a onda i izvrsna realizacija, potekla od dvije vrhunske znanstvenice iz područja informacijske pismenosti – Serap Kurbanoğlu s Odsjeka za informacijski menadžment Sveučilišta Hacettepe u Ankari i Sonje Špiranec s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Središnje teme konferencije bile su informacijska pismenost, medijska pismenost i cjeloživotno učenje, s cijelim nizom podtema (tehnike poučavanja, strategije, pristupi, iskustva u različitih zemalja, informacijska pismenost u knjižnicama, etička pitanja…). Cilj je bio okupiti stručnjake iz cijelog svijeta kako bi na jednom mjestu mogli razmijeniti znanja i iskustva te stvoriti nove kontakte, a sve u svrhu što uspješnijeg budućeg rada i istraživanja na području informacijske pismenosti. Tijekom četiri dana, u okviru niza paralelnih sesija i radionica, brojni svjetski znanstvenici prezentirali su rezultate svog rada. Teško je ukratko izdvojiti najznačajnija izlaganja, ali svakako treba spomenuti pozvana predavanja Paula G. Zurkowskog, tvorca termina informacijska pismenost; Christine Bruce, profesorice sa Sveučilišta u Queenslandu, Australija; Marije-Carme Torras, ravnateljice knjižnice Bergen University College; Jesusa Laua sa Sveučilišta u Veracruzu; Sirje Virkus sa Sveučilišta u Tallinnu; Sheile Webber sa Sveučilišta u Shefieldu; Paula Sturgesa sa Sveučilišta u Loughboroughu te Indrajita Banerjeea, ravnatelja UNESCO-ovog odjela za informacijsko društvo.

Veliki broj sudionika iz Hrvatske (više od 15 iz raznih ustanova – sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Dubrovačkih knjižnica… ) ukazuje na visok stupanj svijesti o važnosti informacijske pismenosti u Hrvatskoj.

Brojni su sudionici konferencije iskazali izuzetan interes za sudjelovanje na drugoj po redu konferenciji koja će se održati u listopadu 2014. godine u Dubrovniku.