Knjižnice za budućnost

Međunarodni seminar za školske knjižničare School Libraries as Learning Centres.

Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6

Ines Krušelj-Vidas (ines-kruselj.vidas@kr.t-com.hr)

Kakva je budućnost školskih knjižnica? Kako će izgledati za deset il dvadeset godina? Može li se o tome uopće razmišljati u okvirima hrvatske svakodnevice koja podrazumijeva stalnu borbu s bezbrojnim problemima počevši od financijskih do prostornih koji muče hrvatsko školsko knjižničarstvo?

Na prva dva pitanja pokušali su odgovoriti sudionici međunarodnog seminara za školske knjižničare School Libraries as Learning Centres, Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 koji se održavao od 20. do 26. listopada 2013. u gradu Porto u Portugalu. Da bi se moglo odgovoriti na treće pitanje bilo je potrebno odmaknuti se iz svog okruženja i razmijeniti iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja i da, zašto ne, malo maštati stavivši se u poziciju što bi se moglo promijeniti kada bismo imali neograničeni budžet.

Knjižničarka iz Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica Ines Krušelj-Vidas imala je prigodu zajedno s kolegicama Irenom Bando iz Osijeka i Marijom Purgar iz Vukovara sudjelovati u radu navedene međunarodne skupine knjižničara koja je promišljala budućnost školskog knjižničarstva. Njihovo sudjelovanje na seminaru SLAMIT6 koji je organizirao Pedagoško-psihologijski centar iz Karmoya u Norveškoj financirano je iz Lifelong Learning programa Europske unije potprograma Comenius, aktivnost Stručno usavršavanje nastavnog osoblja, a sredstva su dobivena posredstvom Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Osim što je seminar bio izuzetna prigoda za pobliže upoznavanje portugalskog obrazovnog sustava i njihove uspješne mreže školskih knjižnica, sudionici su pripremili svoje primjere dobre prakse kojima se mogao steći uvid u različite aktivnosti kojima se europski školski knjižničari bave. Kad se traži globalna slika, uistinu su vidljive razlike. U Finskoj školskih knjižnica uopće nema, a ravnateljice koje su bile prisutne na seminaru željele bi ih u svojim školama. U Danskoj škole imaju toliku autonomiju da je u svakoj školi drugačija situacija – negdje su knjižnice poprilično klasično shvaćene, negdje su to izuzetno bogato opremljeni centri za učenje, a predstavile su se i kolegice iz škole koja razvija potpuno nove strategije digitalnog učenja i poučavanja u kojoj je knjižnica središte učenja baziranog na izazovima, i u kojoj učenici zahvaljujući činjenici da svi imaju tablet računala, već žive digitalnu stvarnost. U Velikoj Britaniji upravo su mnoge školske knjižnice zatvorene, ali u bogatijim sredinama, onima u kojima se uistinu žele pružiti najbolje obrazovne šanse učenicima, otvaraju se nove knjižnice i uspješno rade. U Portugalu knjižničari sve rade u partnerstvima i u mreži – bilo da to znači suradnju s učiteljima u školi ili s ostalim školskim knjižnicama iz regije u kojoj se nalaze. Razvijaju se kao multimedijski centri i postoje u svim razinama obrazovnog sustava – od vrtića do fakulteta. Hrvatski primjeri dobre prakse koje su pripremile sve sudionice seminara bili su ostalim sudionicima vrlo inspirativni jer su im prikazani primjeri kreativnog rada, projekti poticanja čitanja, informacijskog opismenjavanja te inovativnih metoda rada s učenicima.

Svjesni izazova koje pred njih donosi suvremena stvarnost, knjižničari su se pripremali odgovoriti na pitanje kako će izgledati budućnost školskih knjižnica. Inspirativan uvod u taj radionički dio seminara pripremio je dr. Ross Todd profesor sa Sveučilišta Rutgers University, New Jersey u SAD-u. Hoće li školska knjižnica postati centar učenja ili zajednica znanja, možda otkrivački centar – sve su to otvorene mogućnosti. Isto tako dr. Todd prikazao je niz znanstvenih radova kojima se potvrđuje važna uloga školskih knjižnica i knjižničara u školskim razvojnim timovima. Budućnost treba mlade ljude koji će postati sposobni raditi nove stvari, a ne samo ponavljati ono što su radile generacije prije njih. Jedno je sigurno, u budućnosti će biti potrebno učenicima pružiti mogućnost da prerade gomilu informacija u cjelovito znanje. Knjižnice neće više biti samo klasični, odnosno digitalni resursi, već i mjesta u kojima se uči kako se transformira znanje. Pred njima su novi zadaci koje je moguće ostvariti jedino ako imate BATS in the Library (igra riječima: bats-šišmiši; Belief, Action, Transformation, Success), kako je to zgodno uočio dr. Ross Todd.

Cjelokupne materijale sa seminara moći će se pogledati na službenoj stranici projekta SLAMIT www.slamit.org

Sudionici seminara doputovali su u Porto iz deset europskih zemalja. Sve su to bili knjižničari praktičari koji su došli međusobno razmijeniti svoja iskustva, probleme, razmišljanja, primjere dobre prakse. Naravno, bilo je tu i materijala (mirisa i okusa) kojima su predstavili svoje zemlje: Finsku, Švedsku, Dansku, Norvešku, Island, Veliku Britaniju, Poljsku, Rumunjsku, Hrvatsku te Portugal. Relativno mali broj sudionika omogućio je sudionicima seminara da se bolje povežu i sklope kontakte za moguću daljnju suradnju u budućim europskim projektima jer su knjižnice uvijek bile, a i ostat će mjesta susreta.