Sastanku su prethodili radionica J. Clemensa “Wiki, Facebook, Twitter et al. – tools for communication, networking and marketing”, simpozij “Family Literacy – programmes, institutions, lessons learned and suggestions” te predavanje prof. G. Kress: “Contemporary Literacy” koji su održani u petak, 20. siječnja u Buchklubu.

U subotu je sastanak započeo posjetom nizozemske princeze Laurentien koja je predsjedavateljica EU High Level Expert Group on Literacy. Princeza je predstavila članove, rad skupine i pitanja kojima se bavi, nakon čega je uslijedila kvalitetna rasprava o pismenosti te modusima u kojima se ona danas pojavljuje i potiče uz praktične primjere. IDEC-ov sastanak nastavljen je prema dnevnom redu, a nakon zadnje točke toga dana (buduće konferencije, seminari  i sastanci) započela je FELA-ina generalna skupština.

U nedjelju je održan zajednički sastanak IDEC-a i FELA-e, budući da se raspravljalo istim, tj. sličnim pitanjima i da su nacionalni predstavnici u obje organizacije bile iste osobe. Rad HČD-a je usmeno u više navrata prezentiran predstavnicima različitih nacionalnih društava, dok je godišnji izvještaj u pisanom i elektroničkom obliku podijeljen svim prisutnim članovima IDEC-a/FELA-e, IRA-e i princezi Laurentien i njeni suradnicima. Zimski sastanak se pokazao dobrom prilikom za podjelu iskustava, promoviranje nacionalnog društva te uspostavljanje novih i održavanje prethodnih kontakata. (Ivana Faletar)

 Ovim putem prenosimo poziv za sudjelovanje na ovogodišnjoj nekonferenciji koja će se održati od  28. srpnja do 7. kolovoza 2012. u baltičkim državama. Kreće se iz Vilniusa (Litva) preko Rige (Latvija) i Tarta do Tallinna (Estonija), koje se ističu po svojim aktivnim knjižničarskim zajednicama no slove i kao poznata biciklistička odredišta. Registracija traje tijekom proljeća 2012., a kotizacija iznosi 250€ i uključuje hranu, smještaj i transport prtljage tijekom nekonferencije kao i sudjelovanje u različitim radionicama, raspravama, susretima, izletima i posjetima knjižnicama. Sudionici  trebaju pokriti troškove prijevoza za sebe i svoj bicikl do Vilniusa te iz Tallinna. Službeni jezik nekonferencije je engleski, prijaviti se može bilo tko, no broj mjesta je ograničen na 100 sudionika.

Više o registraciji i samom događaju možete pročitati na http://www.cyclingforlibraries.org/, a sve novosti se svakodnevno objavljuju na Facebooku  i Twitteru. (Ivana Faletar)

„Ne razumijem ništa od toga što tamo piše“; „Dosadno je“; „Nemam vremena;“ samo su neki od dječjih odgovora na pitanje zašto ne čitaju. Općenito govoreći, oko 25% učenika osnovnih škola ima poteškoća s čitanjem, a njihov broj raste iz godine u godinu.

Pred nama je priručnik u kojem je, osim teškoća u čitanju i njihovih uzroka, opisan i konkretan program pomoći djeci sa spomenutim teškoćama, a autorice su neuropsihologinja dr. sc. Aleksandra Soboleva i profesorica jezika i književnosti Svetlana Krasnova iz Centra za dječju neuropsihologiju u Moskvi.

U prvome poglavlju autorice pojašnjavaju važnost čitanja. Navode nekoliko osnovnih i najčešćih problema u čitanju kao što su pogrešno čitanje riječi, nedovoljna brzina čitanja, nerazumijevanje smisla pročitanih riječi te nesposobnost prepričavanja sadržaja teksta. Pojašnjavaju i neuropsihološki aspekt na oblikovanje procesa čitanja kao i obiteljske čimbenike na razvoj privrženosti knjigama. Roditeljima je dano par savjeta kako da njihovo dijete zavoli knjigu jer, kako tvrde autorice, ako ne postoji dobra tradicija obiteljskog čitanja, dijete gotovo nikada neće samo uzeti knjigu u ruke. U prvom poglavlju jednostavne savjete pronaći će i učitelji kako bi njihovi učenici zavoljeli čitanje.

Dijagnostika teškoća u čitanju tema je drugog poglavlja ovog priručnika. Logopedsko-psihološko ispitivanje razvijenosti vještine čitanja, analiza pisanih radova, mentalna radna sposobnost i pažnja, kratki testovi kako bi se provjerio stupanj razvoja fonetskog sluha i slušnog pamćenja, ispitivanje vizualne percepcije kao i ispitivanje opsega vokabulara, prepričavanje i razumijevanje teksta – sve su to dijagnostičke metode kojima se može odrediti izvor problema kod poteškoća u čitanju. Autorice naglašavaju da su predložene metode namijenjene ispitivanju djece mlađe osnovnoškolske dobi i to učenika redovnih osnovnih škola koji se školuju prema redovnom programu te se ne odnose na djecu s ozbiljnim mentalnim, neurološkim i psihičkim poremećajima kojima su potrebne potpuno drugačije metode ispitivanja.

O čarobnoj moći igre autorice progovaraju u trećem, posljednjem poglavlju. Samo terapija igrom može djetetu pomoći u razvoju govora, mašte, prostornih i vremenskih predodžbi, percepcije, pažnje, pamćenja. A zapravo je sve to neophodno za savladavanje čitanja, tvrde autorice te opisuju kratke vježbice za povećanje mentalne radne sposobnosti kao i igre za razvoj pažnje koje razvijaju koncentraciju. Djeca s teškoćama u čitanju često brkaju slova, premještaju slogove te zamjenjuju riječi. Njima su namijenjene igre poput „Ja sam slovo“ te „Hej slovo, znam te“. Opisane su i igre pomoću kojih djeca uče stapati slova u slogove i slogove u riječi. Kako bi dijete naučilo razgovjetno i jasno čitati, važno je, među ostalim, i pravilo disati te su opisane vježbe koje pomažu rasporediti disanje. Igre koje razvijaju verbalno i kreativno mišljenje te igre koje pomažu u razvoju perifernog vida i povećanju vidnog polja također su vrlo bitne za savladavanje teškoća u čitanju.

Na samome kraju knjige autorice naglašavaju važnost pohvale, jer što dijete češće hvalimo, čak i za najmanji napredak, njegovi će uspjesi biti veći.

„Teškoće u čitanju? Više ne! Kako igrom pomoći djetetu u savladavanju vještine čitanja“ još je jedna u nizu razvojne biblioteke Kišobran izdavačke kuće Planet Zoe koja se specijalizirala za razvojnu stručnu literaturu i praktične priručnike za roditelje. Voditeljica i stručna urednica je profesorica logopedije Ilona Posokhova, koja je i ovu knjigu jezično obradila i prilagodila za hrvatsko izdanje.  (Ivana Debogović)

http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=611

http://www.knjiga-u-centru.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=126%3Aprogram&catid=49%3Aaktualno&Itemid=129&lang=hr

http://www.knjiznica.hr/kviz/

U IFLA-inom nizu stručnih izvješća izašla je nova publikacija pod naslovom Using research to promote literacy and reading in libraries: Guidelines for librarians. Smjernice za knjižničare o istraživanju i promicanju pismenosti i čitanja sastavile su Lesley Farmer i Ivanka Stričević iz IFLA-ine Sekcije za pismenost i čitanje s ciljem okupljanja postojećih istraživanja i objedinjavanja kratkih i jasnih uputa za sve one koji se žele baviti istraživanjem čitanja i pismenosti. Smjernice se pozivaju na literaturu o istraživanjima o čitanju i pismenosti, a cilj im je približiti ideje te potaknuti sve knjižničare i članove drugih institucija i organizacija zainteresiranih za sustavnije promicanje i istraživanje čitanja i pismenosti u vlastitim sredinama. Nadalje, svrha je ovih smjernica dati knjižničarima „alat“ uz pomoć kojega mogu provesti svoje ideje u djelo, a pritom mogu sudjelovati u stvaranju korpusa istraživanja čitanja te pridonijeti profesionalnom razvoju područja. Iznimno je važno i podizanje svijesti o važnosti istraživanja u području čitanja i pismenosti što je danas važnije nego ikada s obzirom na pojavu novih oblika čitanja i multidimenzionalne pismenosti. Smjernice ističu važnost pomnog planiranja, osmišljavanja i provedbe istraživanja čitanja u svrhu promicanja pismenosti i čitanja. Naime,  smatra se da je za njihovo sustavno promicanje potrebno istražiti kontekst i korisnike, te na temelju rezultata osmišljavati programe za razvoj pismenosti.

Knjižnice su specifične jer su to ustanove kojima je u poslanju zapisana važnost promicanja čitanja i pismenosti. Ovo poslanje jednako je svim tipovima knjižnica stoga upravo knjižnice u suradnji s drugim ustanovama i društvima mogu puno učiniti na području promicanja čitanja i pismenosti putem projekata, izdavanja publikacija ili nekih drugih zajedničkih aktivnosti.

Smjernice su namijenjene svima koji su uključeni u procese istraživanja i promicanja čitanja i pismenosti, od samih knjižničnih djelatnika do nakladnika, potencijalnih čitatelja, nastavnika, medija, čitateljskih i književnih društava, psihologa i svih koji bi mogli naći svoj interes u cijelom procesu. U istraživanju čitanja i pismenosti  svaki je sudionik iznimno važan jer svatko donosi svoje specifične kvalitete i vrijednosti te vještine kojima vlada.

Publikacija je organizirana u nekoliko dijelova. U početku promišlja definicije pismenosti i smješta knjižnice u središte svih aktivnosti vezanih uz različite vrste pismenosti i različite aspekte u procesu promicanja pismenosti i čitanja, od pristupa građi potrebnoj za čitanje, proučavanja ili podučavanja, organizacije i same provedbe programa i aktivnosti vezanih uz čitanje i pismenost do promocije i istraživanja. Nadalje,  daje različite upute i savjete za organiziranje istraživanja te na kraju donosi popis literature na temu istraživanja čitanja i istraživanja općenito, kratke sažetke pojedinih provedenih istraživanja te popis časopisa, ustanova, društava i projekata koji se bave upravo čitanjem i promicanjem pismenosti.

Smjernice ukratko opisuju važnost provedbe istraživanja u knjižnicama te objašnjavaju korake u istraživanju i daju upute i ideje otkud početi i kojim se problemima baviti. Posebno se osvrću na akcijska istraživanja koja u ovoj vrsti istraživanja mogu dati najbolje rezultate te su najprimjerenija za  istraživanje čitanja i pismenosti. Akcijska istraživanja u knjižnicama omogućuju istraživanje i proučavanje vlastitih postupaka u praksi radi poboljšavanja istih.

Kao i svako drugo istraživanje, i istraživanje čitanja i pismenosti potrebno je započeti istraživanjem literature.  Zato Smjernice donose i upute za pronalazak prethodnih istraživanja dajući detaljne savjete kako pretražiti postojeću literaturu i vrednovanjem pronađenih izvora izdvojiti onu relevantnu za željeno istraživanje.

Smjernice su oblikovane na vrlo jednostavan način, konkretnim pitanjima u naslovima te poglavljima koja jasno odgovaraju na ta pitanja. One sugeriraju da bi svaka knjižnica trebala imati strateški plan za razvoj promicanja pismenosti i čitanja te bi u njemu trebala biti definirana potrebna istraživanja koja bi u skladu s planom mogla pratiti aktivnosti u samoj praksi knjižnice. Plan bi predvidio kakva predavanja bi trebalo provesti, koju metodologiju i metode koristiti, koja je svrha istraživanja, koju vrstu podataka treba prikupljati i sl. Svatko zainteresiran za istraživanja na temu čitanja u ovim smjernicama može pronaći ne samo upute kako provesti istraživanje, od odabira teme do savjeta koji instrument upotrijebiti za koju vrstu istraživanja i koje podatke prikupljati, već i kako analizirati, tumačiti i vrednovati rezultate provedenog istraživanja.

Analizom velikog broja uspješnih istraživanja čitanja i pismenosti doneseni su zajednički, iznimno korisni savjeti koji predstavljaju svojevrsnu kontrolnu listu ili, bolje rečeno,  smjernice svima koji se odvaže na novo istraživanje čitanja. U popisu savjeta mogu se naći oni o najprimjerenijim metodama korištenim za promociju istraživanja, kako pridobiti partnere na suradnju, kako prikupiti sredstva, koje metode promicanja u digitalnom okruženju koristiti i sl.

Smjernice donose popis znanstvenih i stručnih radova raspoređen je prema tipovima knjižnica, a osim radova na engleskom, uključuje i radove koji su objavljeni samo na jeziku zemlje na koju se istraživanje odnosi. Uz svaki rad naveden je i kratak sažetak čime se bavi kako bi oni koji požele ponoviti istraživanje u svojoj sredini dobili ideju kako to učiniti. Osim pojedinačnih istraživanja, izrađen je i popis knjiga i poglavlja u knjigama koje se bave istraživanjem općenito što može poslužiti  kao polazište onima koji se žele baviti istraživanjima o promicanju čitanja i pismenosti, a možda nemaju dovoljno teorijskog znanja o tome. Donosi se i popis časopisa i glasila koja se bave čitanjem i srodnim temama, na engleskom i drugim jezicima. I na kraju, Smjernice sadrže popis društava i institucija koje se bave promicanjem i istraživanjem čitanja i pismenosti te se navode imena i kratak opis udruga/društava/organizacija/projekata koji su osmišljeni i organizirani isključivo u svrhu rada na promicanju čitanja i koji djeluju kao potpora svim gore navedenim institucijama, udrugama, društvima i pojedincima koji žele promovirati čitanje i pismenost te su voljni provoditi istraživanja i projekte na te teme.

Ove smjernice jedinstven su primjer smjernica koje su namijenjene u prvom redu knjižničarima u praksi koji rade na mnogim projektima s ciljem podizanja svijesti o važnosti čitanja i pismenosti. Knjižničari koji rade u praksi vrlo često nemaju dovoljno stručnu potporu i upute kako na pravi način dokumentirati sve projekte koje provode. Zbog toga su ove smjernice izvrsna podloga onima koji su zavrijedili da se njihov trud prikaže stručnoj javnosti, kolegama u praksi, ali i istraživačima koji nisu u svakodnevnom i izravnom doticaju s praksom.

Osnovna škola kralja Tomislava u Našicama „mlada“ je škola, baš kao i krošnje stabala koje ukrašavaju njezin okoliš, no to nas nije spriječilo da se ugodno smjestimo ispod malenih, ali mnogobrojnih sjena različitih vrsta stabala, koja su nam svojim jesenskim šarenilom boja omogućila najljepšu motivaciju za izvanučioničku nastavu. Učiteljica Tanja Majdandžić odlučila je iskoristiti topao jesenski dan za druženje učenika 5.c razreda s jednim od naših najznačajnijih pjesnika, Dobrišom Cesarićem. Zadatak je bio naučiti krasnosloviti njegovu pjesmu Jesen, što se pokazalo vrlo poticajnim, budući da su se učenici u prirodnom okruženju lakše oslobodili treme i s lakoćom iznijeli stihove izravno vezane uz prirodnu kulisu. U akciji su sudjelovali i učenici 5.a razreda sa svojom učiteljicom Brankicom Pavić. Oni su bili podijeljeni u pet skupina u kojima su izražajno čitali lirske i prozne tekstove o stablima i jeseni. U tom im se druženju priključila i školska knjižničarka Ivana Ostrički, koja je  pripremila zadatke vezane uz informacijsku pismenost učenika. Učenici su u pjesničkim zbirkama pronalazili pjesme vezane uz stabla i jesen, s ciljem prepoznavanja i upotrebljavanja svih dijelova knjige, uz sam tekst koji im je zadan za čitanje. Pretraživanjem članaka o zaštiti prirode učenici su usvojili pojam enciklopedijskih časopisa te njihove važnosti  i iskoristivosti za učenje i proširivanje znanja. Akcija je provedena i u razrednoj nastavi. Učiteljica 4.b razreda Anica Janković provela je s učenicima zanimljiv i sadržajno bogat integrirani dan na temu knjiga, prirode, stabala i jeseni. Učenici su surađujući u skupnom radu pisali sastavke, smišljali matematičke priče, slušali i pjevali pjesme, ilustrirali i dramatizirali nastale priče. Učiteljica je i ovaj put sadržaje uklopila u svoju izvannastavnu aktivnost Kreativno mišljenje, iz čega je proizašao zajednički uradak, neobična knjiga učeničkih radova darovana školskoj knjižnici. Cilj je tih aktivnosti bio pobuditi onaj osjećaj ugode, poticanje stvaralaštva i otkrivanja novog svijeta, koji pobuđuje čitanje. Zanimljivo je spomenuti još jednu aktivnost koju smo toga dana proveli u školi, a koja je, zahvaljujući nesebičnosti učenika i njihovoj hvalevrijednoj odluci, ostavila značajan trag u tome danu. U dvorištu škole, pod istim krošnjama, provedena je akcija skupljanja staroga papira. No ovaj su put učenici, osim očuvanja prirode, očuvali i važnost knjige. Iz stotina kutija i tona neupotrebljivog papira spasili su trideset očuvanih knjiga koje su s velikom radošću donijeli u našu školsku knjižnicu. Tim su činom još jednom potvrdili svojim učiteljima da njihov odgoj i trud nisu uzaludni, već čine temelj moralnog prosuđivanja u budućnosti djece. Hrčak, 40-42 (2010.)

Umjesto u parku, svečanost čitanja održana je u predvorju naše škole. No zahvaljujući domaru, spremačici i učiteljici likovne kulture svejedno smo čitali pod krošnjama – s vješalica su umjesto odjeće visjele hrastove grane, a pod je bio prekriven lišćem. U svečanost čitanja nazočne su uveli Lana Mršić (3. razred) skladbom na violini i školski knjižničar koji je recitirao sonet Vladimira Nazora „Čitaocu“. Potom su ispod krošnji, po lišću, prošetali i čitali prvašići (Tulipani), drugaši (Krijesnice), učenici trećih (Leptiri) i četvrtih  razreda (Šafrani). Prenijeli su nazočnima poruke optimizma kroz razigrane stihove Zlatka Zvrke, Grigora Viteza, Stanislava Femenića, Jadranke Čunčić-Bandov, Marinka Marinovića, Ivanke Borovac i Vesne Parun te prozne ulomke Brune Kumana i Ljiljane Lokin. Glumačka družina učenika šestog razreda Histrioni izvela je scenu iz „Kamenih svatova“, a Povjesničari (sedmaši), uz projicirane portrete poznatih povijesnih ličnosti, čitali su anegdote o njima. Nasutupili su i oni s velikim iskustvom (Oldtajmeri). Učiteljice Nevenka i Jelena vrlo su uvjerljivo interpretirale snažnu pjesmu Zlatka Zvrke „Tvoja staza“, a pjesnici Sanja i Nikola, koji imaju objavljene zbirke, pročitali po dvije svoje pjesme. Nastupio je i čistač, gospodin Darko, s pjesmom „Balada o glancerici“ koja je zajednički uradak čistača te pobrao pljesak svih nazočnih. Sve se završilo Laninom izvedbom na violini i Tinovom pjesmom „Igračka vjetrova“ koju je napamet govorio školski knjžničar. Stotinjak nazočnih, uglavnom roditelja, djedova i baka naših učenika, izrazilo je zadovoljstvo te pohvalilo sudionike i organizatore ove svečanosti. Hrčak, 40-42 (2010.)